Maria e tatala nonoa: le tala moni o le tuuto

O le falelotu muamua na faaigoaina o le "Mary Undoing Knots" na faamaeʻaina i le 1989 i Styria, Austria, na musuia e pei o se olega e tali atu ai i le faalavelave faaniukilia a Chernobyl. O le ata o le "Mary Untying Knots" e faʻapitoa lava ona faamamaluina i Atenitina ma Pasila, lea na faʻaigoaina ai ekalesia mo ia ma lona faʻamaoni ia te ia ua salalau lautele ma ua faʻaigoaina e le Guardian o le "religious mania".

O lenei faʻamaoni Katoliko na tupu aʻe talu mai Jorge Mario Bergoglio, SJ (o le a mulimuli ane avea ma Pope Francis, ina ua maeʻa le vaitaimi o le akiepikopō o Buenos Aires), na aumaia se pepa faʻailoga o le atavali i Atenitina i le 80 ina ua maeʻa ona vaʻaia le uluaʻi aʻoga. i Siamani. O le tuuto na taunuu i Pasila i le faaiuga o le 20 seneturi. Na taʻua e Regina Novaes, o le Institute of Religious Studies i Rio de Janeiro, o Mary e na te tatalaina ia nonoa "e tosina mai tagata e iai nai tamaʻi faafitauli". O Bergoglio na tusia lenei ata o Maria i luga o le ipu na ia tuuina atu ia Pope Benedict XVI, ma le isi ipu na aumaia lona faatusa, o le galuega a le fai mea ario e tasi, o le a tuuina atu ia Pope Francis e fai ma sui o tagata Atenitina.

I Buenos Aires, o le kopi o le faʻailoga na faia ma tuʻuina e le tusiata, Dr. Ana de Betta Berti, mo le Ekalesia a San José del Talar, lea na teuina talu mai Tesema 8, 1996. 8 masina uma, le faitau afe o tagata faia le malaga i lenei lotu.

I le iloaina o le tuuto faapitoa a Pope Francis i lenei ata, o le amepasa fou a Korea i Saute i le Vatikana i le 2018, Baek Man Lee, na faʻaalia ia te ia se ata faʻa Korea o lo tatou Lady lea e tatalaina le nonoa.

O le atavali na foaʻi i le tusa o le 1700 e Hieronymus Ambrosius Langenmantel (1641-1718), o se faʻailoga o le monastery o San Pietro i Augusta. O le foaʻi e faʻapea e fesoʻotaʻi i se mea na tupu i lona aiga. O lona tamamatua o Wolfgang Langenmantel (1586-1637) sa i le auvae o le tuueseeseina mai lona faletua o Sophia Rentz (1590-1649) ma o lea na sailia ai le fesoasoani mai ia Jakob Rem, le faifeau Jesuit mai Ingolstadt. Na tatalo Patele Rem i le Tamaʻitaʻi Sili o Maria ma faapea atu: ] ". Na toe maua le filemu i le va o le tane ma le ava, ma e leʻi tupu le teteʻa I le manatuaina o lenei mea na tupu, na poloaʻi ai e le la tei le ata o le "Mary Undoing Knots".

O le atavali, faia i le Baroque style na tusia e Johann Georg Melchior Schmidtner (1625-1707), o loʻo faʻaalia ai le Virgin Virgin Mary o loʻo tu i luga o le masina masina (o le auala masani e faʻaalia ai Maria i lalo o le ulutala o le Immaculate Conception), o loʻo siʻomia e agelu ma le O le Agaga Paia i le tulaga o le lupe o loʻo lele i luga aʻe o lona liʻo o fetu a o matagi i se fasi umi ma i le taimi lava lea e faʻavae lona vae i luga o le ulu o se "faʻamaʻaina" gata. O le gata e fai ma sui o le tiapolo ma lona togafitia o ia e faataunuu ai le valoʻaga i le Kenese 3:15: "Ou te tuu le feitagai i le va o oe ma le fafine, i le va o lau fanau ma lana fanau, na te tuʻimomomoina lou ulu ma o oe o le a tuʻimomomoina lou mulivae."

Faʻaalia i lalo se tagata foliga ma lana maile faʻatasi ma se sili laʻititi agelu. O lenei vaʻaiga e masani ona faʻaalia e pei o Tobias ma lana taʻifau ma le Archangel Raphael o loʻo faimalaga e fesili ia Sara e fai ma ana avā.

O le manatu o Maria na nonoa le nonoa na afua mai i le galuega a Saint Irenaeus o Lyons, Adversus haereses (Against Heresies). I le Tusi III, mataupu 22, o loʻo ia faʻailoa mai ai se mea tutusa i le va o Eva ma Maria, o loʻo faʻamatalaina ai le ala na faʻamamaina ai le faʻamaoniga o le le usitaʻi o Eva i le usitaʻi o Maria. Ona o le mea na vave ona saisaitia e le taupou o Eva ona o le le talitonu, na faasaʻolotoina ai le taupou o Maria e ala i le faatuatua.

O faʻailoga laiti e lua na faʻauigaina foi o se sui o le Wolfgang Langenmantel, o le tama matua alofa, na taʻitaʻia i lona atuatuvale e se agelu leoleo o Father Jakob Rem i Ingolstadt.