Vavega Eucharistic: faamaoniga o le i ai moni

I sauniga lotu Katoliko uma, i le mulimuli ai i le poloaʻiga a Iesu lava ia, na siʻi aʻe e le tagata aloaʻia le tagata talimalo ma fai atu: "Tago ia, outou uma ma 'aʻai: o loʻu tino lenei, o le a avatua mo outou". Ona ia siʻi aʻe lea o le ipu ma fai atu, “Ave outou uma ia ma feinu mai ai: o le ipu lenei o loʻu toto, o le toto o le feagaiga fou faavavau. O le a sasaʻaina mo oe ma tagata uma ina ia mafai ona faʻamagaloina agasala. Fai ia e manatua ai aʻu. "

O le aʻoaʻoga o le transubstantiation, le aʻoaʻoga o le areto ma le uaina ua liua i aano moni ma toto o Iesu Keriso, e faigata. Ina ua faatoa fetalai Keriso e uiga i ona soo, e toatele na teena. Peitai e leʻi faamanino e Iesu lana faamatalaga pe faasaʻo le latou malamalama sese. Na ona ia toe fai foi lana faatonuga i le au soo i le Talisuaga Mulimuli. O nisi Kerisiano i aso nei o loʻo faigata pea ona talia lenei aʻoaʻoga.

Ae peitaʻi i le talafaasolopito atoa, e toʻatele tagata na lipotia vavega na toe aumaia ai i latou i le mea moni. Ua amanaia e le Ekalesia le sili atu ma le selau vavega Ekaristi, tele na tutupu i vaitau o le faʻavaivaia o le faʻatuatua i transubstantiation.

O se tasi o muamua na faʻamaumauina e Desert Fathers i Aikupito, o e na aofia i uluaʻi monike Kerisiano. O se tasi o nei monike sa i ai lona masalosalo e uiga i le i ai moni o Iesu i le areto faapaiaina ma le uaina. E toʻalua ana uso monike na tatalo mo lona faʻatuatua ina ia faʻamalosia ma na latou auai uma i Misasa. E tusa ai ma le tala na latou tuua, ina ua tuu le areto i luga o le fata faitaulaga, na vaaia e alii e toatolu se tamaitiiti laititi iina. Ina ua aapa atu le faifeau e tofitofi le areto, na sau i lalo se agelu ma le pelu ma sasaa le toto o le tamaititi i totonu o le ipu. A tipiina e le faitaulaga le areto i ni vaega laiti, ooti foi e le agelu le tamaititi i ni fasi. Ina ua o atu tamaloloa e talia le Faʻamanuiaga, naʻo le tagata masalosalo na mauaina se gutu o le tafetotoi o aano. Ina ua vaai atu i lenei mea, sa fefe o ia ma alaga atu, “Le Alii e, ou te talitonu o lenei areto o ou aano ma le ipu lenei o lou toto. ”Ona avea loa lea o le tino ma areto ona tago ai lea o ia ma faafetai i le Atua.

Ona maua lea e isi monike se vaaiga maoaʻe o le vavega na faia i Misasa uma. Na latou faʻamatalaina: "E silafia e le Atua le natura o le tagata ma e le mafai e le tagata ona 'ai i aano o manu, ma o le mafuaʻaga lea na ia suia ai lona tino i le areto ma lona toto i le uaina mo i latou e talia o ia i le faʻatuatua. "

Ie 'ua pisia i le toto
I le 1263, o se Siamani patele lauiloa o Peter o Prague sa tauivi ma le aʻoaʻoga o transubstantiation. A o ia fai mai misa i Bolseno, Italia, na amata ona toʻulu mai le toto mai le tagata talimalo ma alu i le corporal i le taimi o le faʻapaʻiaina. O lenei na lipotia ma suesueina e Pope Urban IV, o le na faia le faaiuga o le vavega e moni. O loʻo faʻaalia pea le ie lino ua pisia ile toto ile falelotu o Orvieto, Italia. Tele vavega Eucharistic e pei o le vavega na maua e Peter of Prague, lea na liua ai le tagata valaʻaulia i aano ma le toto.

Pope Urban ua uma ona faʻatasia o ia lava ma se vavega Eucharistic. I tausaga ua tuanaʻi, na fai mai ai le Juliana o Cornillon, Peleseuma sa i ai se faʻaaliga vaʻai lea na ia vaʻaia ai le masina atoa na punitia i le tasi nofoaga. O se leo mai le lagi na taʻu atu ia te ia o le masina na fai ma sui o le Ekalesia i lena taimi, ma o le nofoaga pogisa na faaalia ai o se tausamiga tele e faamamaluina ai Corpus Domini na leiloa mai le kalena liturgical. Na ia faʻamatalaina lenei vaʻaiga i le ofisa o le ekalesia i le lotoifale, le Archdeacon of Liège, o le na avea mulimuli ane ma Pope Urban IV.

I le toe manatua ai o le vaʻaiga a Juliana aʻo ia faʻamaonia le vavega o le toto na lipotia mai e Peter o Prague, na tofia ai e Urban ia St. Thomas Aquinas e fausia le Ofisa mo Misasa ma Liturgi o itula mo se taumafataga fou ua faʻapaiaina mo le faʻamaoni o le Eucharist. Lenei Corpus Christi liturgy (sili faʻamatalaina atoatoa i le 1312) o le auala tatou te faʻamanatuina ai i aso nei.

I le sauniga o le Aso Sa o le Eseta o le 1331, i Blanot, o se tamai nuu i le ogatotonu o Farani, o se tasi o tagata mulimuli na mauaina le Faʻamanuiaga o se fafine e igoa ia Jacquette. Na tuu e le faifeau le talimalo i luga o lona laulaufaiva, liliu ma amata savali i le fata faitaulaga. Na te leʻi matauina na paʻu le malo mai lona gutu ma taunuu i luga o se ie na ufiufi ona lima. Ina ua lapataia o ia, sa ia toe foi i le fafine, o loo tootuli pea i luga o le pa. Nai lo le mauaina o le talimalo luga o le ie, na iloa e le patele na o se pisipisia o le toto.

I le faʻaiuga o le faʻapotopotoga, na ave e le patele le ie i totonu o le sacristy ma tuʻuina i totonu o le pesini vai. Na ia fufuluina le nofoaga i le tele o taimi ae na faʻapea na atili ai ona pogisa ma lapoʻa, ma iʻu ina oʻo atu i le tele ma foliga o le malo. Na ia tago i se naifi ma tipi le vaega lea na aumai ai le toto o le talimalo mai le ie. 'Ona tuʻuina lea e ia i le fale fetāfaʻi ​​faʻatasi ai ma' au paʻia o loʻo totoe i le faʻapotopotoga.

O na malo faʻapaʻiaina e leʻi faʻasoaina. Nai lo lena, latou tausia i le fale fetafai faatasi ai ma ie ie. Ina ua mavae le faitau selau o tausaga, sa matua puipuia lelei. Ae paga lea, na leiloa i le taimi o le Falani Farani. Ae peitai, o le kapoti sa pisia i le toto na faʻasaoina e se soʻotaga e igoa ia Dominique Cortet. O loo faʻaalia ma le mamalu i le ekalesia San Martino i Blanot i tausaga uma i le faʻamanatuina o le tausamiga a Corpus Domini.

O le pupula malamalama
Faatasi ai ma ni vavega Eucharistic, o le talimalo faʻaali se malamalama susulu. I le 1247, mo se faʻataʻitaʻiga, o se fafine i Santarem, Potukale, sa popole i le faamaoni aʻiaʻi o lana tane. Na alu o ia i se fafine faataulaitu, o le na folafola atu i le fafine o le a toe foi lana tane i ona auala alofa pe a toe aumaia e lona toalua se malo faapaiaina i le faataulaitu. Na malie iai le fafine.

I le sauniga tele, na mafai e le fafine ona maua se malo faʻapaʻiaina ma tuu o ia i se solosolo, ae e leʻi toe foʻi atu i le fafine faʻataulaitu, na pisia le ie i le toto. O lenei mea na fefefe ai le fafine. Na ia faavavevave i le fale ma nana le ie ma le malo i totonu o se drawer i lona potumoe. O lena po, na susulu mai ai i le drawer se malamalama malamalama. Ina ua vaai atu lana tane ia te ia, sa taʻu atu e le fafine ia te ia le mea ua tupu. O le aso na sosoʻo ai, e toʻatele tagatanuu na o mai i le fale, na tosina mai e le malamalama.

Na lipotia e tagata mea na tutupu i le faifeau, lea na toe foi i o latou aiga. Na ia toe ave le malo i le falesa ma tuu i totonu o se container container lea na faaauau ai ona alu le puna toto mo aso e tolu. O le malo na nofo i totonu o le container container mo le fa tausaga. I le tasi aso, ina ua tatala e le faifeau le faitotoʻa o le fale fetafai, na ia vaaia ai ua masaesae le gaʻo. I lona tulaga sa i ai se ipu tioata ma le toto i totonu.

O le fale na tupu ai le vavega na liua i se falelotu i le 1684. E oʻo mai lava i le aso nei, i le Aso Sa lona lua o Aperila, o le faʻalavelave na faʻamanatuina i le falesa o Santo Stefano i Santarem. O le maota tuʻufaʻatasiga o le malo faʻaaloalogia e malolo i luga aʻe o le fale fetafai i totonu o lena falesa, ma e mafai ona vaʻaia i le tausaga atoa mai le lele o faasitepu i tua atu o le fatafaitaulaga maualuga.

O se mea uiga ese na tupu i le 1300 i le nuu o Wawel, latalata i Krakow, Polani. Na gaoia le gaoi e tagata o le falesa ma agaʻi atu i le faleʻie paia ma gaoia le gaoi o loʻo iai tagata faʻapaʻia. Ina ua latou mautinoa e le faia le auro i le auro, ona latou tiaʻi lea i totonu o taufusi lata ane.

Aʻo pa'ū le pogisa, na susulu mai se malamalama mai le mea na tiaʻi ai le au tau ma le au faauuina. O le malamalama na vaaia mo le tele o kilomita ma o tagata fefefe tagata na lipotia atu i le epikopo o Krakow. Na fesili le epikopo mo le tolu aso o le anapogi ma le tatalo. O le aso tolu na ia taʻitaʻia ai le solo solo i le taufusi. O iina na ia maua ai le vevesi ma 'au faʻapaʻiaina, na le motusia. O tausaga uma i le taimi o le tausamiga o Corpus Domini, o lenei vavega e faʻamanatuina i le Ekalesia a Corpus Domini i Krakow.

O foliga o le Keriso tama
I ni vavega Eucharistic, o se ata faʻaalia i luga o le talimalo. O le vavega a Eten, i Peru, mo se faʻataʻitaʻiga, na amata ia Iuni 2, 1649. O lena po, aʻo Fr. O Jèrome Silva o le a toeitiiti suia le monstrance i le fale fetafai, na ia vaaia i le malo le foliga o se tamaititi ma mafiafia enaena curls na pa'ū i luga o ona tauau. Na ia pikiina le malo e faʻaali le ata ia latou na auai. Sa malilie uma tagata o se ata o le Christ Child.

O le lona lua o vaʻaiga na faia i le masina na sosoʻo ai. I le taimi o le faʻaaliga a le Eukalesitia, na toe faʻaalia foi le Tamaititi o Iesu i le talimalo, ua ofu i se ofu pauli i luga o le mitiafu na ufiufi ai lona fatafata, e pei ona masani ai tagata Initia i le lotoifale, o le Mochicas. I le taimi na lagona ai le manaʻo o le Tamaititi faʻaali lona alofa mo le au Mochicas. I le taimi o lenei faʻaaliga, lea e tusa ma le sefululima minute, e toʻatele foʻi tagata na vaʻaia ni tamaʻi paʻepaʻe se tolu i totonu o le fale talimalo, na latou manatu e faʻatusa i Peresona Tolutasi Paia. O le faʻamanatuina i le faʻamanatuina o le Miraculous Child of Eten o loʻo tosina mai pea le faitau afe o tagata i Peru i tausaga uma.

O se tasi o vavega talu ai nei na tupu o se tutusa uiga. Na amata ia Aperila 28, 2001, i Trivandrum, Initia. Johnson Karoor na fai Misasa ina ua ia vaaia ni nofoaga se tolu i luga o le faʻapaʻia talimalo. Na ia le toe faia ana tatalo ma sioa atu i le Eukalesitia. Ona ia valaaulia lea o i latou e lolofi e matamata ma na latou vaʻaia foʻi manatu. Na ia ole atu i le au faamaoni ina ia tumau i le tatalo ma tuu le Eucarist Paia i le fale fetafai.

I le vaega tele o Me 5, Fr. Karoor toe vaʻaia se ata i luga o le talimalo, i lenei taimi o foliga tagata. I le taimi o le tapuaiga, na atili manino ai le ata. Na faamatala mulimuli ane e Br. Karoor: “Sa leai soʻu malosi e tautala ai i tagata faamaoni. Ua fai sina umi na ou tuʻituʻia. Sa le mafai ona taofiofi oʻu loimata. Sa fai ma a matou masani le faitauina o tusitusiga paia ma mafaufau i ai i taimi o tapuaiga. O le mau na ou mauaina i lena aso ina ua ou tatalaina le Tusi Paia o le Ioane 20: 24–29, na faaali atu Iesu ia St. Tomasi ma fai atu ia te ia e vaai i ona manuʻa ”. Br. Karoor valaʻau se pueata puʻeina ata. E mafai ona maimoaina i latou i luga ole initaneti i le http://www.freerepublic.com/focus/f-religion/988409/posts.

Vavae vai
O se isi eseʻesega lava o vavega Eucharistic na tusia e Saint Zosimus o Palesitina i le seneturi lona ono. O lenei vavega e aafia ai Saint Mary o Aikupito, o le na tuua ona matua i le sefulu ma le lua o ona tausaga ma avea ma se fafine talitane. Sefulufitu tausaga mulimuli ane, na maua ai o ia i Palesitina. I le aso o le tausamiga o le Faʻaeaina o le Koluse Paia, na alu ai Maria i le lotu, e saili ai ni tagata faʻatau. I le faitotoʻa o le falesa, na ia vaaia ai se ata o le Taupou Maria. Na lofituina o ia i le salamo mo le olaga na ia taitaiina ma fesili mo le taitaiga a le Madonna. Na taʻu atu e le leo ia te ia, "Afai e te sopoʻia le vaitafe o Ioritana, o le a e maua le filemu."

O le aso na sosoʻo, na faia lava e Maria. O iina, na ia aveina le ola o se hermit ma nofo toʻatasi i le toafa mo le fasefulufitu tausaga. E pei ona folafola atu e le Taupou, na ia maua le filemu o le mafaufau. I se tasi aso na ia vaaia ai se monike, San Zosimo o Palesitina, o le na sau i le toafa mo le Fagafulu. E ui latou te leʻi feiloaʻi muamua, ae na faʻaigoa e Malia lona igoa. Na la talanoa mo sina taimi, ma i le iʻuga o le talanoaga, na ia fai atu ia Zosimus e toe foʻi mai i le tausaga e sosoʻo ai ma aumai le Eukalesitia mo ia.

Na faia e Zosimo e pei ona ia faʻatonuina, ae o Maria sa i le isi itu o Ioritana. E leai se vaa na te kolosiina, ma na manatu Zosimo e faigata tele ona ave le faʻaupuga. Na faia e Santa Maria le faailoga o le satauro ma sopoia le vai e faafetaiaʻi ia te ia, ma tuu atu i ai le Komesina. Na ia toe fai atu foi ia te ia e toe foi mai i le tausaga na sosoʻo ai, ae ina ua ia toe foi mai, sa ia iloaina ua maliu o ia. I tafatafa o lona tino o se tusi na fai atu ia te ia e tanu. Na ia lipotia na fesoasoani ia te ia e le leona i le eliina o lona tuugamau.

O laʻu vavega Eucharistic e sili ona ou fiafia iai na tupu i Avignon, Farani, ia Novema 1433. O se tamai ekalesia na faʻatautaia e le Grey Penitents o le faʻatonuga a Franciscan na faʻaalia se malo faʻaaloalogia mo le viiga tumau. Ina ua mavae ni nai aso o timuga, o vaitafe o Sorgue ma Rhône na siitia aʻe i se maualuga matautia. O Novema 30, na lolovaia ai Avignon. O le ulu o le oka ma le isi faifeau na aloina se vaa i le falesa, ma le mautinoa na faaleagaina la latou ekalesia laitiiti. Nai lo lena, na latou vaaia se vavega.

E ui lava o le vai faataamilo i le falesa e lima futu le maualuga, o se auala mai le faitotoʻa i le fatafaitaulaga na matua mago lava ma le paia talimalo na le tagofia. O le vai na taofiofi i le auala lava e tasi na vaeluaina ai le Sami Ulaula. O le maofa i mea na latou vaʻaia, o le au Friars na o mai isi i le lotu mai le latou faʻatonuga e faʻamaonia le vavega. Na vave salalau le talafou ma o le tele o tagatanuu ma pulega na o mai i le falesa, usuina pese o viiga ma faafetai i le Alii. E oʻo mai lava i aso nei, o le Grey Penitent uso e potopoto i le Chapelle des Pénitents Gris ia Novema 30 uma e faʻamanatu le manatuaina o le vavega. Ae le i faʻamanuiaina le faʻamanatuga, usuina e le auuso se pese paʻia mai le Pese a Mose, lea na fatuina ina ua tuʻu eseʻese le Sami Ulaula.

Le vavega o le tele
O le Real Presence Association o loʻo faaliliuina nei lipoti o le 120 Vatican-faamaonia vavega mai Italia i le Igilisi. O tala o nei vavega o le a maua i le www.therealpresence.org.

O le faatuatua, ioe, e le tatau ona faʻavae i luga o vavega. O le tele o vavega na puʻeina ua matutua tele ma e ono mafai ona teena. Peitai, e leai se masalosalo, o lipoti o nei vavega ua faamalosia ai le faatuatua o le toatele i faatonuga na tuuina mai e Keriso ma maua ai avanoa e mafaufau loloto ai i le vavega e tupu i taimi uma Mass. O le faʻaliliuga o nei mafutaga o le a faʻatagaina ai le tele o tagata e aʻoaʻo e uiga i vavega Eucharistic ma, pei o isi i o latou luma atu, o le a faʻamalosia lo latou faʻatuatua i aʻoaʻoga a Iesu.