O foliga sili ona taua e 10 i le lalolagi: Our Lady of Pilar, Our Lady of Lourdes i Farani ma Our Lady of Altotting

I lenei tusiga matou te faʻaauau pea ona taʻu atu ia te oe e uiga i le 3 isi foliga vaaia ma nofoaga na fa'aalia ai e lo tatou Fafine o ia lava i le tele o seneturi: Our Lady of Pilar, Our Lady of Lourdes i Farani ma Our Lady of Altotting.

Lo matou Fafine o Pilar

La Lo matou Fafine o Pilar o se tasi o atua Kerisiano sili ona taua i totonu Sepania ma le sui sili o Aragon. O le uiga o le igoa Pilar "koluma” i le faaSipaniolo ma e faasino i le talatuu na faaali mai lo tatou Fafine i auvai o le vaitafe Ebro, i luga o se koluma maamora, ma faasino atu tagata i le nofoaga sa tatau ona fausia ai le uluai falesa i le aai.

O le tala na amata mai i tua 40 TA pe a, e tusa ai ma tu ma aga faaSipaniolo, St. James le Sili sa faasalalau atu le faa-Kerisiano i le Iberian Peninsula. Fai mai le tala Maria, le tina o Iesu, na faaali atu ia St. James i luga o se pou maamora ma aioi atu ia te ia fausia se ekalesia i lena nofoaga paia. I le maeʻa ai o lona faʻaalia, na avea le koluma ma se faʻailoga paia moni, ma sa faʻaaloalogia e le au faʻamaoni Sipaniolo talu mai le amataga o le faʻa-Kerisiano.

O le falesa na fausia e mulimuli i le talosaga a Maria, na avea ma nofoaga o le fa'aaloalo sili ona taua i le itu i matu o Sepania ma i le aluga o taimi na avea ma nofoaga malaga mo le au Kerisiano faamaoni. O le basilika o Lo matou Fafine o le Pilar, e pei ona taʻua ai le lotu, e tu i luga o le auvai o le Vaitafe o Ebro ma o se tasi o nofoaga e sili ona asiasi i ai i Sepania atoa.

Maria

Our Lady of Lourdes i Farani

La Our Lady of Lourdes i Farani o se tasi o nofoaga sili ona lauiloa Katoliko i le lalolagi. Talu mai lona foliga mai i 1858, o le saite ua tosina mai ai le faitau miliona o tagata asiasi i tausaga uma.

O le tala ia Our Lady of Lourdes e amata i lefoliga mai o le Taupou o Maria i se leoleo mamoe e 14 tausaga le matua, Bernadette Faigata, i se ana e lata ane i le vaitafe o Gave de Pau. Fai mai le leoleo mamoe talavou na vaai i le Madonna mo 18 taimi, ma o le a ia folafola atu e faaali atu o ia ia te ia i aso uma mo le lua vaiaso. Ina ua mavae uluai faaaliga, na vave ona avea le saite ma nofoaga o le malaga mo tagata tapuai mai le lalolagi atoa.

I aso nei, o le Mala o Lourdes o se nofoaga paia ma faaaloalogia e Kerisiano Katoliko uma. O iina basilika o Notre-Dame de Lourdes, na fausia i le 1876, e tu tonu lava i tafatafa o le lua ma tosina mai ai le faitau miliona o tagata tapuai mai le lalolagi atoa i tausaga uma. O iinei, e mafai ai e tagata asiasi ona ulu atu i totonu o le ana ma tatalo i le faatagata o le Virgin Mary, faia sauniga faʻalelotu, pe auai i le tele o sauniga ma faʻamanatuga e faia i le tausaga atoa.

Taupou Maria

Lo matou Fafine o Altotting

Li lo tatou Fafine o Altotting o se tasi o nofoaga sili ona taua ma anamua malaga i le Germania. E tusa ai ma tu ma aga, o le faatagata o le Madonna, lea na amata mai i tua XIII senituri, na maua e se leoleo mamoe i le fanua. Mai lena taimi, o le talitonuga o le Madonna na faʻaalia o ia lava i lena nofoaga na salalau.

O lenei Madonna sa faʻaaloalogia e le tele o tagata paia ma taʻitaʻi lotu i le tele o seneturi. Faatasi ai ma i latou, latou te manatua St. Ioane Paulo II, o lē na asiasi i le nofoaga i le 1980, St. Francis o Sales, o lē na liliu i le Katoliko ina ua uma ona asiasi atu i Altotting ma Sto Carlo Borromeo, o ē na asiasi atu i le malumalu i le taimi o se mala i le senituri lona XNUMX.

O le malumalu o le Our Lady of Altotting e iloga i se matagofie basilica baroque. I totonu o le falesa e mafai ona e faamemelo i le lauiloa faatagata della Black Madonna, lea e manatu i ai o se vavega. Fai mai le tala na faia e le tatou Fafine le tele o vavega i le tele o seneturi, e aofia ai le faamaloloina o maʻi ma manuʻa.