O le a le uiga o le "Tusi Paia" ma na faʻapefea ona maua lena igoa?

O le Tusi Paia o le tusi sili ona manaia i le lalolagi. O se tusi sili ona faʻatau i taimi uma ma ua taʻutaʻua lautele o se tasi o tusi sili ona lelei na tusia. Ua faʻaliliuina i le tele o gagana ma o le faʻavae o tulafono ma amioga faʻa onapo nei. E taitaiina i tatou i faigata tulaga, aumaia ia i tatou le poto ma sa avea ma faavae o le faatuatua mo seneturi o tagata talitonu. O le Tusi Paia o le Upu lava lea a le Atua ma o loʻo manino mai ai ala i le filemu, faʻamoemoe ma le faʻaolaina. O loʻo taʻu mai ai le amataga o le lalolagi, faʻafefea lona iʻuga ma le faʻafefea ona tatou ola ai i le taimi nei.

O aʻoaʻoga a le Tusi Paia e le sese. O fea la e sau ai le upu "Tusi Paia" ma o le a lona uiga moni?

O le uiga o le upu Tusi Paia
O le upu Tusi Paia lava ia ua naʻo se faaliliuga o le upu Eleni bíblos (βίβλος), o lona uiga "tusi". O lea la, o le Tusi Paia, e faigofie lava, Le Tusi. Ae ui i lea, ia laa i tua ma le upu Eleni tutusa o lona uiga foi o le "scroll" po o le "parchment". O le mea moni, o upu muamua o le Tusi Paia o le a tusia i luga o paʻumanu, ona kopiina ai lea i tusi taʻavale, ona faʻasolo ai lea ona kopi kopi ma tufatufaina ma isi mea.

O le upu Biblos lava ia e masalo na maua mai i se taulaga i taulaga anamua o Byblos. O loʻo iai nei Lepanona, o Byblos ose taulaga i Foinie na lauiloa ile faʻatau atu ma fefaʻatauaiga ole papyrus. Ona o lenei faʻatasiga, atonu na faʻaigoa e le au Eleni le igoa o lenei 'aʻai ma faʻafetaui e fausia a latou upu mo le tusi. O le tele o upu masani e pei ole bibliography, bibliophile, faletusi, e oʻo ile bibliophobia (fefefe i tusi) e faʻavae i luga o le upu Eleni aʻa.

Na faʻapefea ona maua lena igoa i le Tusi Paia?
O le mea e malie ai, o le Tusi Paia e le faʻasino ia te ia lava o "le Tusi Paia." O anafea la na amata ai ona valaʻau e tagata nei tusitusiga paia ile upu Tusi Paia? Faʻapea foi, o le Tusi Paia e le o se tusi, ae o se faʻatasiga o tusi. Peitai e oʻo lava i tusitala o le Feagaiga Fou na foliga mai na malamalama o mea na tusia e uiga ia Iesu sa tatau ona avea ma vaega o le Mau.

I le 3 Peteru 16:XNUMX, na liliu ai Peter i tusitusiga a Paulo: “Na ia tusia uma i ana tusi uma, na ia tautala atu ai i nei mea. O ana tusi o loʻo iai ni mea e faigata ona malamalama iai, o ni tagata valea ma le mautonu e mimilo faʻapipiʻi, pei o isi Tusitusiga Paia… "(faʻaopopo le faʻamamafa)

E oʻo foʻi i le taimi lea sa i ai se mea uiga ese i upu na tusia, o afioga a le Atua na ma o afioga a le Atua na mafai ona faʻasoesa ma faʻasese. O le aoina o nei tusitusiga, e aofia ai ma le Feagaiga Fou, na muamua taʻua o le Tusi Paia i se mea pe tusa o le senituri lona fa i tusitusiga a John Chrysostom. O le Chrysostom na muamua faʻasino i le Old ma New Testament faʻatasi o ta biblia (o tusi), o le Latina ituaiga o biblos. O le vaitaimi foi lea na amata ai ona tuʻufaʻatasia nei faʻatasiga o tusitusiga i se faʻasologa faʻapitoa, ma o lenei faʻaputuputuina o tusi ma tusitusiga na amata amataina ile tusi i se tusi ua tatou iloa nei.

Aisea e taua ai le Tusi Paia?
I totonu o lau Tusi Paia o se faʻaputuga o ono sefuluono ono tusi tulaga ese ma eseʻese: tusitusiga mai taimi eseese, atunuʻu eseʻese, tusitala eseʻese, eseʻese tulaga ma gagana. Peitaʻi, o nei tusitusiga na tuʻufaʻatasia i le vaitaimi o le 1600-tausaga, sa lalaga faʻatasi i se lotogatasi e leʻi mafaatusalia, faʻasino i le moni a le Atua ma le faʻaolaina na ia Keriso.

O le Tusi Paia ua fai ma faavae o le tele oa tatou tusitusiga anamua. I le avea ai ma se faiaoga Igilisi i le aoga maualuga, ua ou mauaina tusitala e pei o Shakespeare, Hemingway, Mehlville, Twain, Dickens, Orwell, Steinbeck, Shelley, ma isi e faigata ona malamalama atoatoa e aunoa ma se mea itiiti mai le amataga malamalama o le Tusi Paia. E masani ona latou taʻua le Tusi Paia, ma o le gagana a le Tusi Paia e mauaʻa loloto i mafaufauga ma tusitusiga o la tatou tala faasolopito ma le tatou aganuu.

I le talanoa ai i tusi ma tusitala, e taua le maitau o le tusi muamua na lolomiina i le fale lomitusi a Gutenberg o le Tusi Paia. O le 1400, ae le i folau Columbus i le moana lanumoana ma nai seneturi ae le i faʻatuina kolone a Amerika. O loʻo avea pea le Tusi Paia ma tusi sili ona lolomia i aso nei. E ui lava na leva na tusia ae le i amataina le Igilisi, o le olaga ma le gagana a tagata e tautatala i le Igilisi na faavavau ona aafia i fuaiʻupu o le Tusi Paia.