O se tala puʻupuʻu o le Ekalesia Katoliko Roma

O le Ekalesia Katoliko Roma i Vatican, o loʻo taʻitaʻia e le Pope, o le pito pito tele lea o lala uma o le faʻakerisiano, e tusa ma le 1,3 piliona tagata mulimuli i le lalolagi atoa. E tusa o le tasi i le lua Kerisiano o Roma Katoliko ma le tasi i le fitu i le lalolagi atoa. I totonu o le Iunaite Setete, tusa o le 22 pasene o le faitau aofai o tagata ua faʻailoa mai o le Katoliko o le latou lotu ua filifilia.

Amataga o le Ekalesia Katoliko Roma
O le Katoliko Roma lava ia na talitonu o le Ekalesia Katoliko Roma na faavaeina e Keriso ina ua ia tuuina atu faatonuga i le aposetolo o Peter o le ulu o le ekalesia. O lenei talitonuga e faʻavae i luga o le Mataio 16:18, ina ua fetalai Iesu Keriso ia Peteru:

"Ma ou te fai atu ia te oe o oe o Peteru, ma luga o lenei papa ou te atiaʻe ai laʻu ekalesia, ma o le a le sopo atu i faitotoʻa o Seoli." (NIV).
E tusa ai ma le tusi Moody Manual of Theology, o le amataga aloaia o le Ekalesia Katoliko Roma na tupu i le 590 TA, ma Pope Gregory I. O le taimi lea ua faailogaina ai le tuʻufaʻatasia o eleele ua faʻatautaia e le pule a le pope, ma o le mea lea o le malosi o le lotu, i le mea e taʻua mulimuli ane "o le Malo o le pope".

Le uluaʻi ekalesia Kerisiano
Ina ua maeʻa le afio aʻe o Iesu Keriso i luga, ina ua amata ona faasalalau e le au aposetolo le tala lelei ma fai tagata ma soo, na latou saunia lava le auivi muamua mo le uluaʻi ekalesia Kerisiano. E faigata, pe a le mafai, ona tuʻu eseʻese laʻasaga amata o le ekalesia Katoliko Roma ma le lotu Kerisiano anamua.

O Simona Peteru, o se tasi o soo e 12 o Iesu, na avea ma taʻitaʻi taʻutaʻua i le galuega faa-Kerisiano Iutaia. Mulimuli ane, atonu o James le uso o Iesu, na taʻimua. O nei soo o Keriso na vaai ia i latou lava o se toe fuataʻiga i totonu o le faa-Iutaia, ae na latou faaauau pea ona mulimuli i le tele o tulafono a Iutaia.

I lena taimi, o Saulo, o se tasi lea o tagata sa sili ona faasaua i uluaʻi Kerisiano Iutaia, sa i ai se vaaiga tauaso o Iesu Keriso i luga o le auala i Tamaseko ma avea ma Kerisiano. I le taliaina o le igoa Paul, na avea ai o ia ma sili faievagelia o le amataga ekalesia Kerisiano. O le galuega a Paulo, e taʻua foi o le Pauline Kristian, na faʻatatau lava i tagata o Nuʻuʻese. I auala maaleale, ua leva ona vaelua le ekalesia.

O leisi talitonuga i lena vaitaimi o le Gnostic Christianity, lea na aʻoaʻo ai o Iesu o se tagata faʻaleagaga, na auina mai e le Atua e tuʻuina atu le poto i tagata ina ia latou sosola ese mai faigata o le olaga i le lalolagi.

I le faʻaopopoga i le Gnostic, Iutaia, ma le Pauline faʻa-Kerisiano, e tele isi ituaiga o faʻakerisiano na amata aʻoaʻoina. Ina ua maeʻa le paʻu o Ierusalema i le 70 TA, na faataapeapeina le lotu Kerisiano Iutaia. Pauline ma Gnostic Faʻakerisiano na tuua o ni vaega sili ona taua.

O le Emepaea o Roma na aloaʻia faaletulafono Pauline faa-Kerisiano o se lotu aoga i le TA 313 Mulimuli ane i lena seneturi, i le TA 380, na avea ai le Katoliko Roma ma lotu aloaia a le Emepaea o Roma. I le isi 1000 tausaga, o Katoliko na o tagata na aloaʻia o ni Kerisiano.

I le 1054 TA, na i ai se vaeluaina aloaia i le va o le Ekalesia Katoliko Roma ma ekalesia i Sasaʻe Orthodox. O loʻo tumau pea lona vaevaega ile aso nei.

O le isi vaega tele na sosoʻo ai na faia i le seneturi lona XNUMX ma le Porotesano Toefuataʻiga.

O i latou na tumau faamaoni i le Katoliko Roma talitonuga e faapea o le ogatotonu tulafono faatonutonu o aʻoaʻoga a taʻitaʻi lotu e tatau ai e puipuia ai le fenumiai ma fevaevaeaʻiga i totonu o le lotu ma le piʻopiʻo o ona talitonuga.

O aso taua ma mea na tutupu i le tala faasolopito o Roma Katoliko
i. 33 i le 100 TA: O lenei vaitaimi ua lauiloa o le Vaitaʻiga a le 'Auaposetolo, lea na taʻitaʻia ai le uluaʻi ekalesia e le au aposetolo e toʻa 12 o Iesu, o e na amataina le galuega faʻamisionare e faʻaliliu tagata Iutaia i le faʻa-kerisiano i vaega eseese o le Metitirani ma Sasaʻe tutotonu.

i. 60 TA: Ua toe foʻi le Aposetolo o Paulo i Roma ina ua maeʻa sauaga ona o le taumafai e faʻaliliu tagata Iutaia i le faʻa-Kerisiano. Fai mai le tala na la faigaluega ma Pita. O le taʻuleleia o Roma e avea ma totonugalemu o le ekalesia Kerisiano atonu na amataina i lenei vaitaimi, e ui lava o nei amioga sa faia faalilolilo ona o le tetee a Roma. Na maliu Paulo pe tusa o le 68 TA, masalo na fasiotia e ala i le vevesi i faʻatonuga a le tupu o Nero. Na faasatauroina foi le aposetolo o Peteru i lenei vaitaimi.

100 TA i le 325 TA: Faʻailoaina o le Ante-Nicene vaitaimi (i luma o le Fono a Nicaea), o lenei vaitau faailogaina o le faateleina malosiaga vavaeʻesega o le fou mai aulotu Kerisiano mai aganuu a tagata Iutaia, ma le alualu i luma alualu i luma o le faa-Kerisiano i Europa i Sisifo, le Metitirani Region ma Sasaʻe Tutotonu.

200 TA: i lalo o le taʻitaʻiga a Irenaeus, epikopo o Lyon, o le faʻavae faʻavae o le ekalesia Katoliko na i ai i lona tulaga. O se pulega pulega o lala faʻaitumalo na faʻavaeina i lalo o le pulega atoatoa a Roma. O tagata mautotogi autu o le Katoliko na faʻatulagaina, aofia ai le matua aiaiga o le faʻatuatua.

313 TA: O le emepaea o Roma o Constantine na faatulafonoina le faaKerisiano ma i le 330 na siitia atu ai le laumua o Roma i Constantinopole, ae tuua ai le ekalesia Kerisiano e avea ma pule tutotonu o Roma.

325 TA: O le Fono Muamua a Nicaea na aufaatasi ma le Emperor o Roma Constantine I. Na taumafai le Fono e fausia le taʻitaʻiga o le ekalesia faataʻitaʻi i se faʻataʻitaʻiga e pei o le faiga a Roma, ma faʻapea foi ona faʻatulagaina autu o faʻatuatuaga.

551 TA: I le Fono i Kaletaonia, na taʻua ai le taʻitaʻi o le ekalesia o Constantinopole, o le ulu o le itu i sasaʻe o le ekalesia, e tutusa lona malosi ma le pope. O le amataga lava lea o le vaevaeina o le ekalesia i totonu o le Orthodox i Sasaʻe ma Roma Katoliko lala.

590 TA: Na amataina e Pope Gregory I lana pule faapope, ma o le taimi lea sa tele ai taumafaiga a le Ekalesia Katoliko i le faaliliuina o tagata faapaupau i le lotu Katoliko. Lenei amataga o se vaitaimi o tele tele faaupufai ma malosiʻaga malosiʻaga pulea e le pope Katoliko. Lenei aso ua faʻailogaina e nisi o le amataga o le Ekalesia Katoliko pei ona tatou iloa nei.

632 TA: Ua maliu le perofeta Isalama, o Mohammad. I tausaga na sosoʻo ai, o le siʻitia o isalama ma le toʻilalo tele o le tele o Europa na mafua ai le saua o sauaga o le au Kerisiano ma le aveʻesea o taʻitaʻi lotu Katoliko uma seʻi vagana ai Roma ma Constantinople. I nei tausaga ua amata se vaitaimi o feteʻenaʻiga ma feteʻenaʻiga tumau i le va o talitonuga Kerisiano ma Isalama.

1054 TA: O le sisifo sisifo tele sisifo na faailogaina le tuueseeseina aloaia o le Roma Katoliko ma Sasae Orthodox lala o le lotu Katoliko.

1250 CE: Na amataina le Lotu Suʻesuʻega i le Lotu Katoliko, o se taumafaiga e taofia lotu sese ma liliu tagata e le o ni Kerisiano. E tele ituaiga o faʻamalosia suʻesuʻega o le a tumau mo le selau tausaga (seʻia oʻo i le amataga o le 1800), mulimuli ane faʻatutuina tagata Iutaia ma tagata Mosalemi mo le faʻaliliuina ma le faʻateʻaina o aʻoaʻoga sese i totonu o le Ekalesia Katoliko.

1517 TA: Na lolomiina e Matini Luteru mataupu e 95, faʻatulafonoina finauga e teteʻe atu i aʻoaʻoga ma faiga a le Ekalesia Katoliko Roma ma faʻailogaina lelei le amataga o le vavaeʻesea o le Porotesano mai le Ekalesia Katoliko.

1534 TA: O le Tupu o Henry VIII o Egelani na folafolaina o ia lava o le ulu silisili o le Ekalesia a Egelani, vavae ese le Ekalesia Anglican mai le Ekalesia Katoliko Roma.

1545-1563 TA: Na amata le Counter-Reformation a le Katoliko, o se vaitaimi o le toe fanaufouina i aʻafiaga a le Katoliko i le tali atu i le Porotesano Toe Fuataʻiga.

1870 CE: Vatican Council I taʻutinoina le faiga faʻavae o pope sese, e tusa ai ma faʻaiuga a le pope e le mafai ona toe faʻataʻitaʻia, matua mafaufauina o le afioga a le Atua.

60s CE: O le Fono Lona Lua a le Vatican Council i se faasologa o fonotaga na toefaamautuina ai le faiga faavae a le ekalesia ma amataina ai ni auala e faatatau i le faaonaponei o le Ekalesia Katoliko.