Tama ia Francesco Maria della Croce o le a faʻamaonia ia Me

Ua folafola e le Vatican o Fr. Francesco Maria della Croce Jordan, o le na faavaeina le au Salvatorians, o le a faamamaluina ia Me 15, 2021, i le Archbasilica o San Giovanni i Laterano i Roma.

O le Katinale Angelo Becciu, o le taitai o le Faapotopotoga mo Mafuaʻaga o le Au Paia, o le a pulefaamalumalu i le sauniga.

O le tala fou na faalauiloa faatasi e taitai o lala e tolu o le Salvatorian Family: Fr. Milton Zonta, sili aoao o le Sosaiete a le Faaola Paia; Sister Maria Yaneth Moreno, sili aoao o le Faapotopotoga a Tuafafine o le Atua Paia; ma Christian Patzl, o le peresetene o le International Community of the Divine Savior.

O le gaioiga o le faʻamamaina o le faifeʻau Siamani na tatalaina i le 1942. I le 2011 Benedict XVI na ia amanaʻia ona uiga lelei, na taʻua ai o ia o le Venerable. I le aso 20 o Iuni o le tausaga nei, na faamaonia ai e Pope Francis lona faamamaluina ina ua maeʻa ona iloaina se vavega e mafua mai i lana fautua.

I le 2014, e toʻalua le au Salvatorian sui i Jundiaí, Pasila, na tatalo mo Ioritana e fautua mo le la tama e leʻi fananau mai, o le sa talitonuina o loʻo mafatia i se maʻi e le mafai ona togafitia faʻamaʻi e taʻua ole skeletal dysplasia.

O le tamaititi na fanau mai i se tulaga maloloina i le aso 8 o Setema, 2014, o le tausamiga o le Fanau Mai o le Virgin Virgin Mary ma le faamanatuina o le maliu o Jordan.

O le lumanaʻi Bless na faʻaigoa ia Johann Baptist Jordan ina ua fanau mai i le 1848 i Gurtweil, o se taulaga i le taimi nei o Siamani setete o Baden-Württemberg. Ona o le mativa o lona aiga, na le mafai ai ona ia amataina lona valaʻauina o se patele, ae faigaluega o se tagata faigaluega ma se teuteu vali.

Ae na faʻaosofia e le tetee i le Katoliko "Kulturkampf", o le na taumafai e faʻatapulaʻa gaioiga a le Ekalesia, na amata ai ona ia suʻesuʻe mo le galuega faʻataʻitaʻi. Ina ua maeʻa lona faʻauʻuga i le 1878, na auina atu o ia i Roma e aʻoaʻo le gagana Suria, Aramaic, Coptic ma le Arapi, faʻapea foi ma le gagana Eperu ma le Eleni.

Na ia talitonu o le Atua na valaauina o ia e saili se fou faaaposetolo galuega i le Ekalesia. Ina ua maeʻa lana malaga i Sasaʻe tutotonu, sa ia saili e faʻatu se faʻapotopotoga o tagata lolotu ma taʻotoʻoto tagata i Roma, tuʻuina atu i le folafolaina o Iesu Keriso na o le pau le Faʻaola.

Na ia tofiaina aliʻi ma tamaʻi lālā o le afioʻaga taʻitasi le Sosaiete o le Faʻaola Paia ma le Faʻapotopotoga a Tuafafine o le Atua Faʻaola.

I le 1915, o le Taua Muamua a le Lalolagi na faamalosia ai o ia e tuua Roma mo le faaituʻau Suiselani, lea na maliu ai o ia i le 1918