Ua talia e Pope Francis fafine i le matagaluega o lector ma acolyte

Na faasalalau e Pope Francis le motu proprio i le Aso Gafua e teuteu ai le tulafono o le kanona e faataga ai fafine e avea ma tagata faitau ma acolytes.

I le motu proprio "Spiritus Domini", na tuuina mai ia Ianuari 11, na toe teuteu ai e le pope le kanona 230 § 1 o le Code of Canon Law e: "Leai ni tagata e lava tausaga ma meaalofa na fuafuaina i tulafono a le Fono a Epikopo e mafai ona tofia tumau. , ala atu i le faʻamautuina o sauniga o tulafono, i le aufaigaluega a le aufaitau ma le tusi pese; ae ui i lea, o le faʻaeeina atu o lenei matafaioi e le agavaʻa ai latou e lagolago pe totogi mai le Ekalesia ".

Ae le i faia lenei teuteuga, na taua e le tulafono e faapea, "o tagata pepelo o loʻo i ai tausaga ma agavaʻa ua faʻavaeina e ala i le faʻaiʻuga o le fonotaga a le epikopo, e mafai ona faʻaulufaleina i matagaluega o lector ma acolyte e ala i le tulafono faʻatulafonoina ua faatonuina."

Lector ma acolyte o faʻalauiloa lautele faʻapotopotoga faʻavaeina e le Ekalesia. O tiute na taʻua o "tamaʻi faʻatonuga" i tu ma aga a le Ekalesia ma na suia e avea ma faifeau e Pope Paul VI. E tusa ai ma le tulafono a le Ekalesia, "Aʻo leʻi siitia se tasi i le tofi tumau poʻo le fesuiaiga, e tatau ona ia mauaina le auaunaga a le lector ma le acolyte".

Na tusi atu e Pope Francis le tusi ia Cardinal Luis Ladaria, o le taitai o le ekalesia aoao mo le Mataupu Faavae o le Faatuatuaga, e faamatala ai lana faaiuga e faaulufale tamaitai i matagaluega o lector ma acolyte.

I totonu o lenei tusi, na faamamafaina ai e le pope le eseesega i le va o le '' faatuina '(poʻo le' lay ') ma le' faauuina 'ma le aufaigaluega, ma faailoa mai le faamoemoe o le tatalaina o nei aufaifeʻau i fafine e mafai "sili atu ona faʻaalia ai le mamalu masani o le papatisoga o sui o le nuʻu o le Atua ".

Fai mai a ia: "O le aposetolo o Paulo ua ia faaeseeseina le va o meaalofa o le alofa tunoa-charism ('charismata') ma sauniga ('diakoniai' - 'auaunaga [vaai Rom 12, 4ss ma le 1 Kor 12, 12ss]). E tusa ai ma tu ma aga a le Ekalesia, o ituaiga eseese e faaaoga e charism pe a latou aloaʻia faalauaitele ma avanoa i le nuu ma lana misiona i se tulaga mautu ua taʻua o auaunaga, "tusia e le pope i le tusi lolomiina i le 11 Ianuari.

"I nisi tulaga o le galuega na mafua mai i se faʻamanatuga maʻoti, Poloaiga Paia: o auaunaga nei" faʻauʻuina ", le epikopo, le perepereane, le tiakono. I isi tulaga, o le matagaluega ua tuuina atu, ma le epikopo gaioiga gaioiga, i se tagata na mauaina le Papatisoina ma le Faamauga ma ia te ia faapitoa charism e amanaʻia, pe a maeʻa se malaga talafeagai o sauniuniga: ona tatou talanoa lea e uiga i 'faatuina' auaunaga ".

Na matauina e le pope e faapea "o aso nei o loʻo i ai lava se naunautaʻiga sili atu ona tele ina ia toe maua le lagolago faatasi o tagata uma ua papatisoina i le Ekalesia, ma sili atu i misiona uma a le au lotu".

Fai mai a ia, o le Sinoti a le Amazon Amazon i le 2019 na faailoa mai ai le manaʻomia ona mafaufau e uiga i 'auala fou o le ekalesia ekalesia', e le gata mo le Ekalesia Amazonian, ae mo le Ekalesia atoa, i tulaga eseese ".

"E faanatinati le siitia o latou tulaga ma faaeeina matagaluega i alii ma tamaitai ... O le Ekalesia o tamaloloa ma fafine ua papatisoina e tatau ona tatou tuʻufaʻatasia e ala i le faʻalauiloaina o le matagaluega ma, sili ai i mea uma, o le faʻalauiloaina o le papatisoga mamalu," o le tala lea a Pope Francis, i le taʻua ai o le pepa mulimuli a le sinoti.

O le Pope Paul VI na ia faaleaogaina ia tulafono laiti (ma le sub-diaconate) ma faatuina ai matagaluega o lector ma acolyte i le motu proprio, "Ministeria quaedam", na tuuina mai i le 1972.

“O le acolyte ua faʻavaeina e fesoasoani ai i le tiakono ma ia tautua ai i le patele. O le mea lea o lona tiute o le vaʻaia o le auaunaga o le fatafaitaulaga, e fesoasoani i le tiakono ma le patele i sauniga litoria, aemaise i le faʻamanatuina o le Misasa Paia ", tusia Paul VI.

O tiutetauave ono o le acolyte aofia ai le tufatufaina o le Faʻamanatuga Paia o se faifeʻau le masani ai pe a le o iai ni faifeʻau, faʻaaliga faʻalauaʻitele o le Sakalameta o le Eukalesitia mo tapuaiga e le au faʻatuatua i tulaga uiga ese, ma "faʻatonuga a isi faʻatuatua, oe, faʻavae le tumau, na te fesoasoani i le tiakono ma le patele i sauniga lotu i le aumaia o le misia, o le koluse, moligaʻo, ma isi. "

"Ministeria quaedam" fai mai: "O le acolyte, fuafuaina i se auala faʻapitoa i le galuega o le fatafaitaulaga, aʻoaʻoina uma na manatu e uiga i le Atua lautele tapuaiga ma taumafai e malamalama i lona vavalalata ma faʻaleagaga uiga: i lenei auala na mafai ona ofoina atu ia lava , aso uma, atoa i le Atua ma ia, i totonu o le malumalu, o se faʻataʻitaʻiga mo tagata uma mo ana amioga matuia ma faʻaaloalo, faʻapea foi ma le i ai o se alofa faamaoni mo le tino lilo o Keriso, poʻo tagata o le Atua, ae maise lava mo le vaivai ma o maʻi. "

I lana faʻatonuga, na tusia ai e Paul VI o le tagata faitau na "faʻatulagaina mo le ofisa, talafeagai ia te ia, o le faitauina o le afioga a le Atua i le potopotoga litoria".

"O le tagata faitau, lagona le tiutetauave o le ofisa mauaina, tatau ona faia mea uma mafai ma faaaoga o talafeagai auala e maua ai i aso uma atili atoatoa le suamalie ma ola alofa ma le malamalama o le Paia Tusitusiga Paia, e avea ai o se sili atoatoa soo o le Alii" , fai mai le tulafono.

Na faʻamaonia e Pope Francis i lana tusi, o le a paʻu atu i fonotaga a epikopo i le lotoifale le faʻavaeina o taiala talafeagai mo le iloatino ma sauniuniga o sui tauva mo minisita o lector ma acolyte i o latou teritori.

"O le ofaina o tagata le taupulea o itupa uma o le avanoa o le ulufale i le sauniga o le acolyte ma le lector, e tusa ai ma le malosi o lo latou auai i le sauniga o le papatisoga, o le a faʻateleina ai le faʻalauiloaina, e ala foi i galuega faʻa-litoria (faʻalapotopotoga), o le taua o saofaga a le tele o tagata lautele. , e oʻo lava i fafine, ofoina atu i latou i le olaga ma misiona a le Ekalesia ", tusia Pope Francis.