Pope Francis molimauina se vavega Eucharistic faamaonia e fomai

Na faʻatulagaina e le Akiepikopō Bergoglio se suʻesuʻega faʻasaienisi, peitaʻi na ia filifili e faia ma le faʻaeteete mea na tutupu.

Na suʻesuʻe e le fomaʻi fatu ma le tagata suʻesuʻe o Franco Serafini le tusitala o le tusi: Na asiasi le fomaʻi fatu ia Iesu (A asiasi atu le fomaʻi fatu ia Iesu, ESD, 2018, Bologna), suesueina le mataupu o vavega Eucharistic na lipotia mai i le laumua o Atenitina, lea na tupu i le tele o tausaga (1992, 1994, 1996) ma o ia sa fai ma leoleo atamai le epikopo fesoasoani o le laumua o Atenitina, le Jesuit o le a avea ma Katinale Jorge Mario Bergoglio, mulimuli ane Pope Francis.

Na fesili le pope i le lumanaʻi mo se suʻesuʻega faasaienisi aʻo leʻi mafai ona tuuina mai e le Ekalesia se faamatalaga i le moni o faailoga e faasino i vavega Eucharistic i Buenos Aires.

"O vavega Eucharistic o se vavega ituaiga o vavega: latou mautinoa mautinoa fesoasoani i le faʻamaoni o taimi uma, le maalofia tofotofoina e le malamalama faigata o le lofituina upu moni o le Alo o le Atua o loʻo iai i se fasi falaoa ma lona toto i le uaina," Na taʻu mai e Dr. Serafini ia matou i le taimi o le faalauiloaina o se pepa o faamatalaga e uiga i le mataupu na faia e le Vatican ia Oketopa 30, 2018.

O le aiaiga mo le tagofiaina o vaega o malo faʻapaʻia

E faʻatatau i mea na tutupu i Buenos Aires, e manatua e le tagata poto, o se tulafono faʻavae e tatau ona mulimulitaʻia e se patele pe a feagai ma se fasi vaega faʻapaʻiaina e paʻu faʻafuaseʻi pe faʻaleagaina i le eleele pe palapala ma e le mafai ona faʻaumatia.

John XXIII i le 1962 na faʻamaonia i le toe teuteuga o le Roman Missal o le malo na tuʻuina i totonu o le chalice faʻatumuina i le vai, ina ia mafai e le ituaiga "liu ma le vai na sasaʻaina i totonu o le maota" (o se ituaiga magoto ma se alavai taʻitaʻi saʻo i le eleele, ae le o se isi paipa poʻo alavai).

O le lisi o faiga masani (De Defectibus) e mai anamua ma e faʻatonutonuina ai foi tulaga le masani ai, pei o le maliu o le tagata fiafia i le taimi o le faʻamanatuina o Misasa. O loʻo faʻamatalaina foi e le Vaʻaiga Faʻaaposetolo le auala e faʻatautaia ai vaega o le ami: latou te faʻaauau pea ona faʻapaʻiaina ma e tatau ona puipuia.

I se isi faaupuga, le vai faʻasalalauina le le faʻafefeteina ituaiga meaʻai mai le talimalo; afai o le meatotino meaʻai o le areto e le faʻafefeteina ua le lava, ona avea foi lea o le Mea Taua a le Tino o Keriso toesea, ma na o le taimi lena e mafai ona tiaʻi le vai.

Ae le i faʻamauina le misia o le 1962, o mea na totoe na teuina i le Tapeneko seʻia oʻo ina pala ma ave i le tapu.

O le mea tonu lea na tupu, i le va o le 1992 ma le 1996, o ni mea ofoofogia na tutupu i le Eucharistic i le aulotu lava lea e tasi a Buenos Aires: St.Mary's, i le 286 La Plata Avenue.

Le vavega o le 1992

Ina ua maeʻa le tele o Me 1, 1992, i le afiafi, Carlos Dominguez, o le taʻitaʻi o le sauniga masani a le Holy Communion, na alu e faʻasao le Faamanatuga Faʻamanuia ma maua ai ni vaega se lua i luga o le kapoti (o ie lino na tuʻuina i lalo o vaʻa o loʻo taofia le Eucharist. ) i le Tapeneko, i le foliga mai o le afa masina.

O le faifeau o le aulotu, Fr. O Juan Salvador Charlemagne, na manatu e leʻo ni fasi vaega fou, ma faʻaogaina le faiga ua taua i luga, e faʻatulaga ai le tuʻuina o malo i totonu o le vai.

I le aso 8 o Me, na siaki ai e le aliʻi o Juan le container ma vaʻai ai e tolu sela toto na faʻatupuina i totonu o le vai, ma i luga o puipui o le fale fetafai o loʻo i ai ni vaega o le toto, e foliga mai o se mea na pa i le talimalo, o loʻo faʻamatalaina e Serafini. .

E leʻi iai Bergoglio i luga ole vaaiga; na ia toe foʻi i Buenos Aires i le 1992 mai lona vaitaimi i le tele o tausaga i Cordoba, valaʻauina e Cardinal Antonio Quarracino. O le epikopo ausilali i lena taimi, o Eduardo Mirás, na ia sailia se fautuaga faʻapitoa e faʻamautinoa ai pe o le mea na mauaina o le toto moni o le tagata.

Mo patele aulotu, o se taimi vevesi, ae latou te leʻi talanoa faalauaitele e uiga i le mea moni aua sa latou faatali mo le tali aloaia a le pulega a le ekalesia.

Na faamatala e Br. Eduardo Perez Del Lago foliga vaaia o le toto e tai pei lava o le lanu o le aano o le ate, ae o le lanu mumu loloto, e aunoa ma se manogi leaga ona o le pala.

Ina ua uma ona faʻafuaseʻi le vai, sa toe lava o le paʻu mumu le inisi le mafiafia.

Vavega o le 1994

Lua tausaga mulimuli ane, Aso Sa 24 Iulai 1994, i le taimi o le Misasa taeao mo tamaiti, ina ua maua e le faifeau le masani ai o le Holy Communion le falelotu, na ia vaaia ai se mataua o le toto o tafe i totonu o le falelotu.

Serafini talitonu e ui lava o le mea na tupu e leai se taua tele i le faʻamatalaina o isi mea le mafaamatalaina mea na tutupu i lena lava nofoaga, ae masalo o se "manatua le mafaagaloina" e vaʻai ai na fou, ola mataua.

Vavega o le 1996

I le Aso Sa 18 Aukuso 1996, i le afiafi Misasa (19:00 taimi o le lotoifale), i le faaiuga o le tufatufaina o Communion, na faʻalatalata atu ai le faʻamaoni i le patele, Fr. Alejandro Pezet. Na ia maitauina le talimalo o loʻo lalafi i lalo o le tuugalamepa i luma o le Crucifix.

Na faaputuputu e le patele le malo i le tausiga talafeagai; O se tasi atonu na tuʻuina iina ma le faʻamoemoe e toe foʻi mulimuli ane mo se mea leaga, faʻamatala Serafini. Na fai atu le patele ia Emma Fernandez, 77, le isi minisita uiga ese o le Holy Communion, e tuu o ia i totonu o le vai ma loka o ia i le fale fetafai.

I ni nai aso mulimuli ane, ia Aokuso 26, na tatala ai e Fernandez le fale fetafai: naʻo ia lava e ese mai ia Fr. O Pezet na i ai ki ma na tei ia: i totonu o le ipu tioata, na ia vaʻaia ai o le tagata asiasi na liua i se mea mumu, pei o se fasi aano.

Lenei, o se tasi o le toʻafa ausilali epikopo o Buenos Aires, Jorge Mario Bergoglio, ulufale i le vaaiga ma fesili e ao mai le faʻamaoniga ma puʻeina mea uma. O le atinaeina o mea na tutupu na tatau ona faamaumauina ma fesootai foi i le Paia vaai.

Faʻataʻitaʻiga faʻasaienisi suʻega

Sa faia suʻesuʻega faafomai na aafia ai se oncologist ma se hematologist. Dr. O Botto, o loʻo suʻesuʻeina le vailaʻau i lalo o le microscope, ma vaʻaia maso maso ma sela olaola. Dr. Sasot lipotia o le 1992 faʻataʻitaʻiga faʻaalia ai le macroscopic evolusione o mea na avea ma foliga o se 'au. Na ia faʻamaeʻaina foʻi o le faʻataʻitaʻiga o le toto o le tagata.

Peitaʻi, o suʻesuʻega e leʻi maua ai ni iʻuga sili atu e faʻaaoga ai mea talafeagai ma alagaʻoa.

O Ricardo Castañón Gómez, o se tagata le talitonu, na valaauina i le 1999 e le epikopo o Buenos Aires, ona avea ai lea o Jorge Mario Bergoglio (tofia i le tofi ia Fepuari 1998) e suesueina na molimau. I le masina o Setema 28, na faʻamaonia ai e le Akiepikopō Bergoglio le fuafuaga faʻatulagaina mo suʻesuʻega.

O Castañon Gómez o se fomaʻi faʻapitoa i le mafaufau, o se tagata poto i meaola ninii ma le neurophysiology, o le na aʻoaʻoina i le aʻoaʻoga i Siamani, Farani, le Iunaite Setete ma Italia.

O le tagata poto na faʻafaigaluega e Beroglio na ia avea ni faʻataʻitaʻiga i le 5 Oketopa 1999, i luma o molimau ma meapu puʻeata. O le suʻesuʻega na faʻatoa maeʻa i le 2006.

O faʻataʻitaʻiga na lafo e le Teutupe i le Forensic Analytical i San Francisco, Kalefonia. O le 1992 faʻataʻitaʻiga na suʻesuʻeina mo DNA; i le 1996 faʻataʻitaʻiga, na faia ai le manatu e faʻaalia ai le DNA o tagata e leʻo ni tagata.

Faateʻia faʻaiuga o le saienisi

Serafini maua ai se maeʻaeʻa faʻamatalaga o le 'au o saienitisi na suʻesuʻeina faʻataʻitaʻiga: mai Dr. Robert Lawrence o Delta Pathology Associates i Stockton, Kalefonia, ma Dr. Peter Ellis o Syney University i Ausetalia, i le ua avea nei ma tagata matua vavega sikola o Launch i Italia , Polofesa Linoli Arezzo.

Mulimuli ane, na sailia le finagalo o se 'au taʻutaʻua ma mautinoa. O le 'au na taʻitaʻia e Dr. Frederick Zugibe, o le fomaʻi muamua ma fomaʻi fatu i Rockland County, Niu Ioka.

Dr. Zugibe suesueina faʻataʻitaʻiga e aunoa ma le iloaina o le amataga o mea; O saienitisi Ausetalia e leʻi mananaʻo e faʻaosofia lona manatu faʻapitoa. Ua sili atu ma le 30 tausaga talu ona faia suʻesuʻega a Dr. Zugibe, o se tagata poto faapitoa ile suʻesuʻeina ole fatu, aemaise lava.

"O lenei faʻataʻitaʻiga na ola i le taimi o le aoina," o le tala lea a Zugibe. O se mea ofoofogia le ono taofia mo se taimi umi, faamatala Serafini.

Ae i lona manatu mulimuli ia Mati 2005, na faamaoti mai ai e Dr. Zugibe o le vailaau o loʻo aofia ai le toto o le tagata, lea e iai sela sela paʻepaʻe ma sela o le fatu "ola" mai le myocardium ventricular agavale.

Ola ma manuʻa fatu fatu

Na ia taʻua foi o fesuiaʻiga o sela ua o gatasi ma le myocardial infarction talu ai nei, poloka o le alatoto e mulimuli ai ma le thrombosis poʻo manuʻa tiga i le pusa i le itu i luga atu o le fatu. O le mea lea, na ola o ia ma manuʻa le fatu fatu.

I le aso 17 o Mati 2006, na tauaao aloaia atu ai e le fomaʻi o Castañon ia Jorge Mario Bergoglio, o le na tofia muamua le katinale (2001) ma le (talu mai le 1998) o le akiepikopō o Buenos Aires.