Tatalo ia St. Leopold Mandic e fesili mo se alofa tunoa

hqdefault2

Le Atua lo matou Tama, o lē na ia Keriso lou Alo, na maliu ma toetu, na togiolaina lo matou tiga uma ma sa manaʻo ia Le Leoʻo mai le faʻamafanafanaga a le tama o Saint Leopold, ia tuʻuina atu o matou agaga i le mautinoa o lou auai ma lau fesoasoani. Mo Keriso lo tatou Aliʻi. Amene.

Mamalu i le Tama.
San Leopoldo, tatalo mo i matou!

Le Atua e, o le e ala i le alofa tunoa o le Agaga Paia sasaa meaalofa o lou alofa i tagata talitonu, e ala i le fautua a Saint Leopold, foaʻi mai i o matou aiga ma uo le soifua maloloina o le tino ma le agaga, ina ia latou alolofa ia te oe ma lou loto atoa ma faatino ma le alofa o le mea e fiafia i ai lou finagalo. Mo Keriso lo tatou Aliʻi. Amene.

San Leopoldo, tatalo mo i matou!

Le Atua e, o le na te faailoa mai lou silisiliese silisili i mea uma i le alofa mutimutivale ma le faamagaloga, ma e te manaʻo ia St. Leopold e avea ma ou molimau faamaoni, mo ana galuega lelei, foaʻi mai ia matou fiafia, i le faamanatuga o le leleiga, le sili o lou alofa.
Mo Keriso lo tatou Aliʻi. Amene.

Mamalu i le Tama.
San Leopoldo, tatalo mo i matou!

O LE OLA O LE AGAGA
Leopoldo na fanau i Castelnuovo di Cattaro (aso nei o Herceg-Novi i Montenegro) ia Me 12, 1866, o le penultimate o le sefuluono tamaiti a Pietro Mandić ma Carolina Zarević, o se aiga Katoliko Katoliko. I le papatisoga na ia mauaina le igoa o Bogdan Ivan (Adeodato Giovanni). O le tuaa o lona tama o Nicola Mandić o se tagatanuu o Poljica, i le archdiocese o Split (Split), lea na o mai ai ona tuaa mai Bosnia, i le mamao 1688th seneturi. I Castelnuovo di Cattaro, i le taimi o loʻo i ai i le Itumalo o Dalmatia, o se vaega o le Austrian Empire, o le Capuchin Franciscan lotu o le Venetian Province na nonoina a latou galuega (na latou i ai iina talu mai le XNUMX, le vaitaimi o le pulega a le Republic of Venice) .

O LE FAIGA FAʻALEAGAGA

Auai i le siʻosiʻomaga 'siosiomaga, i le taimi o sauniga lotu ma aoauli ina ua tuua-aʻoga gaioiga, laititi Bogdan faaalia lona naunau e ulufale i le Capuchin Poloaiga. Mo le iloatino o lana galuega faʻalelotu, na talia ai o ia i le seminare a Capuchin i Udine ma, i le sefuluvalu, ia Me 2, 1884 i le novitiate i Bassano del Grappa (Vicenza), lea na ia faia ai le masani a Franciscan, mauaina le igoa fou o le "Fra Leopoldo" ma tautino e ola i le tulafono ma le agaga o St. Francis o Assisi.
Mai le 1885 i le 1890 na faʻamaeʻaina ana filosofia ma aʻoaʻoga faʻalelotu i potu o Santa Croce i Padua ma le Santissimo Redentore i Venise. I na tausaga na maua ai le faʻavae lotu na mauaina e le aiga se faʻailoga iloga i le suʻesuʻega ma le malamalama o le Paʻia Tusitusiga Paia ma tusitusiga faʻakerisiano ma le mauaina o Franciscan faʻaleagaga. I le aso 20 Setema 1890, i le basilica o le Madonna della Salute i Venice, na faʻauʻuina ai o ia e le faifeau e le lima o Card. Domenico Agostini.

O LE FAAFITAULI MA LE FAʻAALIGA FAIGALUEGA

O le malamalama matala, o Patele Leopoldo Mandić sa lelei lona aʻoaʻoina o le poto faafilosofia ma le poto i mataupu silisili i lona olaga o le a faaauau pea ona ia faitau i tama ma fomaʻi o le Ekalesia. Talu mai le 1887, na ia lagona le valaʻaulia e faʻalauiloa le tuʻufaʻatasia o tuʻueseʻesea o Kerisiano i Sasaʻe ma le Ekalesia Katoliko. Faatasi ai ma le manatu e toe foi i lona atunuu moni o se faifeautalai, sa ia tuuto atu o ia lava i le aoaoina o le tele o gagana Slavic, aofia ai ma nisi Eleni faaonapo nei. Na ia talosagaina e alu mo misiona a Sasaʻe i lona lava laueleele, e tusa ai ma lena ecumenical ideal, lea na mulimuli ane avea ma tautoga, lea o le a ia galueaia seia oo i le faaiuga o ona aso, ae o lona le maloloina soifua maloloina na faalotovaivaia ai ana sili mai le taliaina o le talosaga. O le mea moni, talu ai lona manifinifi faʻavae tino ma se faʻaletonu tautala, na le mafai ai ona tuuto atu o ia i le talaʻi.
O tausaga muamua na pasia i le filemu ma le nanaina o le nofoaga o taupousa o Venise, na tofia i le taʻutaʻuina o le tulafono ma galuega faatauvaa a le taupulega, faatasi ai ma sina poto masani o se tagata aisi i lea fale ma lea fale. I le masina o Setema 1897, na tofia ai o ia e pulefaamalumalu i le tamaʻi taupulega a Zadar i Dalmatia. O le faʻamoemoe o le mafai ona faʻataunuʻu le manaʻoga i le misiona e leʻi umi: ae ia Aukuso 1900 na toe manatua ai o ia ia Bassano del Grappa (Vicenza) o taʻutaʻu atu.
O le isi vaega puʻupuʻu o gaioiga faʻamisionare na amata i le 1905 o se sui o le nofoaga o taupousa o Koper, i tafatafa o Istria, lea na ia faʻaalia ai loa o ia o se tagata faʻafesoʻotaʻi ma sailia le faufautua faʻaleagaga. Ae, toe tasi, ina ua mavae na o le tasi le tausaga, na toe valaʻauina o ia i Veneto, i le faʻapaologa o le Madonna dellʻOlmo i Thiene (Vicenza). I le va o le 1906 ma le 1909 sa tautua ai o ia i lea mea o se taʻutaʻu le agasala, sei vagana ai se motusia puupuu i Padua.

FAʻAALIGA I PADUA

I Padua, i le maota o piazzale Santa Croce, na taunuu ai le Tama Leopoldo i le tautotogo o le 1909. Ia Aukuso 1910, na tofia ai o ia e avea ma faatonu o tamaiti aʻoga, o le talavou lea o le au failotu Capuchin, e tusa ai ma le faiva faaositaulaga, na auai i le suʻesuʻega o le filosofia Mataupu silisili.
O tausaga na o le loloto o suʻesuʻega ma le faʻamaoni. E le pei o isi polofesa, Father Leopoldo - o le na aʻoaʻo le Patrology - na tu matilatila ona o lona agalelei, lea na manatu nisi e soʻona fai ma e feteʻenaʻi ma tu ma aga o le Poloaʻiga. Masalo o le mafuaʻaga foi lea, i le 1914 Tama Leopoldo na faʻafuaseʻi ona mapu i le aʻoaʻoina. Ma o se mafuaaga fou o mafatiaga.
O le mea lea, amata i le tautoulu o le 1914, i le tausaga o le fasefulu-valu tausaga, Tama Leopoldo na talosagaina e na o ia e aofia ai i le matagaluega o taʻutaʻu atu. O ana meaalofa o se faufautua faʻaleagaga ua leva na lauiloa, ma o lea, i totonu o nai tausaga, na avea ai o ia ma taʻutaʻu atu e tagata o soʻo se ituaiga o olaga, o e na omai foʻi mai fafo o le taulaga e faʻafetaiaʻi ia.

O LE taua silisili ma le tuaoi i le itu i saute o ITALIA

Faʻamalosi pipii atu i lona atunuʻu, Tama Leopoldo na taofia Austrian tagatanuu. O le filifiliga, na unaʻia e le faʻamoemoe o pepa faʻamaoniga e alofagia ai se misionare toe foʻi i lona atunuʻu, peitaʻi, na suia i se faʻafitauli, i le 1917, ma le auala i Caporetto. Pei o isi 'tagata mai fafo' o loʻo alaala i Veneto, ile 1917 na feagai ai o ia ma suʻesuʻega a leoleo, ma talu ai na te leʻi fuafuaina e lafoa lona tulaga sitiseni Austrian, na ave ai loa o ia e loka i le itu i saute o Italia. I le taimi o le faigamalaga, sa feiloaʻi ai foi ma Pope Benedict XV i Roma.
I le faaiuga o Setema 1917, na ia taunuu ai i le nofoaga o taupulepulega a Capuchin o Tora (Caserta), lea na ia amata ai ona tautuaina le fuataga o le saisaitia faapolokiki. O le tausaga na sosoʻo ai na pasi i le nofoaga o taupousa i Nola (Naples) ona sosoʻo ai lea ma Arienzo (Caserta). I le faaiuga o le Taua Muamua a le Lalolagi na ia toe foi i Padua. I le taimi o le faigamalaga sa ia asia nofoaga faʻasao o Montevergine, Pompei, Santa Rosa i Viterbo, Assisi, Camaldoli, Loreto ma Santa Caterina di Bologna.

MAUA I PADUA

O le aso 27 o Me 1919 na ia taunuu ai i le nofoaga o taupousa i Capuchin o Santa Croce i Padua, ma toe faaauau ai loa i le nofoaga o le taupulega. Na faʻateleina lona lauiloa e ui lava i lona matamuli natura. Na lipotia e le Annals of the Venetian Province o le Capuchins e faapea: “I le taʻutaʻu atu o le agasala, sa ia faia ai se fiafiaga sili ona maoae mo le aganuu maoaʻe, mo le faamoemoeina o le mafaufau aemaise lava mo le paia o le olaga. E le gata o tagata lautele, ae maise lava le au atamamai ma le au aristocrats, o ia o polofesa ma tamaiti aʻoga o le Iunivesite ma le faalelalolagi ma masani taʻitaʻi lotu tafe atu ia te ia ".
O Oketopa 1923 na ave ai o ia e le au lotu i Fiume (Rijeka), ina ua maeʻa le nofoaga o taupousa i le Venetian Province. Peitai, na o le vaiaso talu ona alu ese atu, o le epikopo o Padua, Msgr. O Elia Dalla Costa, o le faaliliu upu o le sitiseni, na valaʻaulia le Minisita Itumalo o le Capuchin Franciscans, Father Odorico Rosin da Pordenone, e toe aumai o ia. O le mea lea, mo le Kerisimasi o lena tausaga, Tama Leopoldo, usitai i ona tulaga maualuga ma faʻateʻa le miti o le galue i le fanua mo le lotogatasi faʻaKerisiano, na toe foi i Padua.
Na te le tuʻua Padua i lona olaga atoa. Lenei, o le a ia faʻaalu taimi uma o lana faiva faʻaositaulaga i le faʻamanatuga faʻalogologo i taʻutaʻu atu ma i le faʻatonuga faʻaleagaga.
I le Aso Sa 22 Setema 1940, i le falesa o le nofoaga o taupousa o Santa Croce, na faia ai le faaipoipoga faʻaauro faʻaauro, o le 50 lena o tausaga talu ona faʻauʻuina faʻauʻuga. O le aunoa, lautele ma le maoaʻe o faʻaaliga o le tigaalofa ma le faʻatauaina mo Patele Leopoldo na manino ai le telē ma le loloto o le galuega lelei na ia faia i le limasefulu tausaga o lana galuega.
I masina mulimuli o le 1940, na atili ai ona leaga lona soifua maloloina. I le amataga o Aperila 1942 na ave ai o ia i le falemaʻi: na te leʻi iloaina sa maua o ia i le tuma i le esophagus. O le toe foi i le nofoaga o taupousa na ia faaauau pea ona taʻutaʻu atu, e ui lava i tulaga sili atu ona le mautinoa. E pei ona masani ai, ia Iulai 29, 1942 na ia taʻutaʻu atu e leai se taofi, ona faaaluina lea o le tele o le po i le tatalo.
I le tafa o ata o Iulai 30, a o sauni mo le Misasa Paia, sa matapogia ai o ia. Na toe ave i lona moega, ma ia mauaina le faʻamanatuga o le faʻauʻuina o maʻi. I ni nai minute mulimuli ane, a o taulotoina upu mulimuli o le tatalo Salve Regina, aapa atu i luga ona lima i luga, na ia maliu. O le tala i le maliu o Patele Leopoldo na sosolo vave i Padua. Mo ni nai aso le tele o le motu o tagata na pasi ane i le nofoaga o taupousa i Capuchin e faamamalu ai le tino o le taʻutaʻu atu, ua uma ona avea ma tagata paia mo le tele o tagata. I le aso 1 o Aukuso 1942, na faia ai le falelauasiga, e le o le lotu i Capuchin, ae o le falesa e tele atu o Santa Maria dei Servi. Na tanu o ia i le Greater Cemetery o Padua, ae o le 1963 na ave ai le tino i le falesa i le ekalesia Capuchin o Padua (Piazza Santa Croce).