Tatalo ia SANT 'AGOSTINO e fesili mo se alofa tunoa

Sagato Augustine

Mo lena faʻamafanafanaga ola na e, le mamalu o Saint Augustine, aumaia i lenei paia
Monica lou tina ma le Ekalesia atoa, pe a faʻaosofia e ala i faʻataʻitaʻiga
o le Roman Vittorino ma saunoaga ua faʻasalalau nei, ua le maua e le Epikopo sili o
Milan, St. Ambrose, ma St. Simplician ma Alipio, na iʻu lava ina faia se faʻaiuga e liliu,
maua mo i matou uma le alofa tunoa e faʻaauau pea ona faʻaogaina ia faʻataʻitaʻiga ma fautuaga
o le amio lelei, ina ia mafai ona aumaia i le lagi le tele o le fiafia ma o tatou lumanaʻi olaga e pei o
o faʻanoanoaga na tatou mafua mai i le tele o mea le lelei o lo tatou olaga ua tuanaʻi
Gloria

O matou na mulimuli ia Augustine fealualuaʻi, e tatau ona mulimuli ia te ia salamo. Leai! o le
o lana faʻataʻitaʻiga tuleia i tatou e saili le faʻamagaloga ma ia tineia uma le alofa latou mafuaʻaga
o lo tatou paʻu.
Gloria

Agostino dʻIppona (faaliliuga faaItalia o le Latina Aurelius Augustinus Hipponensis) o Berber ituaiga, ae o se aganuu Hellenistic-Roma, na fanau i Tagaste (i le taimi nei o Souk-Ahras i Algeria, tu i le 100 km sautesisifo o Hippo) i le 13 Novema 354 mai se aiga ogatotonu o tamaiti laiti. O le tamā Patrizio o se tagata faapaupau, ao le tina Monica (tagai 27 Aukuso), o ia Augustine o le ulumatua, sa avea o se Kerisiano; o ia lea na avatua ia te ia se aʻoaʻoga faʻalelotu ae aunoa ma le papatisoina o ia, pei o le masani i lena taimi, manaʻo e faʻatali mo le matua tausaga.

O Augustine sa olaola aʻo tamaititi, ae o agasala moni na amata mulimuli ane. Ina ua maeʻa ana aʻoaʻoga muamua i Tagaste ma latalata i Madaura, na alu ai i Carthage i le 371, ma le fesoasoani a le aliʻi mauoa o Romaniano. Sa 16 ona tausaga ma sa ola i lona talavou i se auala sili ona fiafia ma, aʻo alu i le aʻoga a le faiaʻoga, na amata ona nofo ma se teine ​​Karefasi, o ia foi na avatua ia te ia, i le 372, o se atalii, Adeodato. O tausaga na sa matua ai lana galuega muamua ose faifilosofia, faafetai i le faitauga o le tusi na tusia e Cicero, "Ortensio", lea na matua faateʻia ai o ia, aua na taʻua e le tusitala Latina, e naʻo le filosofia na fesoasoani i le loto e alu ese mai leaga ma faaaoga le amio lelei.
Ae paga lea, o le faitauga o le Mau Paia e leʻi taʻuina atu ai se mea i lona mafaufau mafaufau lelei ma o le lotu na taʻua e lona tina na foliga mai ia te ia "o se talitonuga faatamaitiiti", o lea na ia sailia ai le mea moni i le Manichaeism. (Manichaeism o se lotu i sasaʻe na faʻavaeina i le senituri lona tolu TA e Mani, lea na tuʻufaʻatasia ai elemeni o le faʻaKerisiano ma le lotu a Zoroaster; o lona autu faʻavae o le dualism, o lona uiga, o le faʻaauau pea o le teteʻe o lua tutusa lelei mataupu faʻavae, tasi lelei ma tasi leaga e pulea le lalolagi ma le agaga foi o le tagata).
Ina ua maeʻa ana suʻesuʻega, na ia toe foʻi i le 374 i Tagaste, ma i le fesoasoani a le tagata Roma na ia mauaina le fesoasoani, na ia tatalaina ai se aʻoga o le kalama ma ana upu. Sa talimalo foi o ia i lona fale ma le aiga atoa, aua o lona tina o Monica, e le tutusa ana filifiliga faʻalelotu, na sili ia te ia le vavaeʻese mai Augustine; Na mulimuli ane ona ia toe taliaina o ia i totonu o lona fale, ona ua fai lana miti e uiga i lona toe foi mai i le faatuatuaga faa-Kerisiano.
Ina ua mavae le lua tausaga i le 376, na ia filifili ai e tuua le tamai taulaga o Tagaste ma toe foi i Carthage ma, faatasi ai ma le fesoasoani a lana uo Romaniano, o le na ia liua i le Manichaeism, na ia tatalaina foi se aoga iinei, lea na ia faiaoga ai mo le fitu tausaga, paga lea. ma tamaiti aʻoga le lelei aʻoaʻoga.
Ae ui i lea, o Augustine, i totonu o le Manicheans e leʻi mauaina se tali mautinoa i lona manaʻo mo le mea moni ma ina ua maeʻa le feiloaʻiga ma le latou epikopo, Fausto, lea na tupu i le 382 i Carthage, o le sa tatau ona faʻateʻa uma masalosaloga, na sau o ia e le talitonu ma o lea na ave ai alu ese mai le Manichaeism. O le naunau tele mo ni poto masani fou ma le lelava i le aʻoaʻoga a tamaiti aʻoga Carthaginian, na tetee ai Augustine i tatalo a lona tina pele, o le na manaʻo e tuu pea o ia i Aferika, ma filifili ai e siitia atu i Roma, le laumua o le emepaea, ma lona aiga atoa.
I le 384 na mafai ai ona ia mauaina, faatasi ai ma le lagolagosua a le taitai o Roma, Quinto Aurelio Simmaco, le nofoa avanoa o upu i Milan, lea na ia siitia ai, na aapa atu i le 385, e leʻi mafaufauina, e lona tina o Monica, o le, na iloa le galueina i totonu o lana tama tama. , sa i ona autafa ma tatalo ma loimata e aunoa ma le tuuina atu o se mea ia te ia, ae o se agelu puipuia.

I le amataga o le Fagafulu 387, faatasi ai ma Adeodato ma Alipio, na tu ai o ia i le avanoa faatasi ai ma le au agavaa e papatisoina e Ambrose i le aso o le Eseta. Agostino na nofo pea i Milan seia oʻo i le tautoulu, faʻaauau ana galuega: "De immortalitate animae ma De musica". Ma, aʻo sauni o ia e alu i Ostia, na avatua e Monica lona agaga i le Atua, ona nofo ai lea o Augustine mo le tele o masina i Roma, aemaise lava i le teenaina o le Manichaeism ma ia faalolotoina lona malamalamaaga i monasteries ma tu ma aga a le Ekalesia.

I le 388 na ia toe foʻi ai i Tagaste, lea na ia faʻatau atu ai nai ana aseta, tufatufaina tupe maua i tagata matitiva ma, ina ua litaea ma nisi o uo ma soo, na ia faʻatuina se tamai alalafaga, lea o oloa sa i ai uma meatotino. Ae ina ua mavae sina taimi o le tumutumu pea o uso a tagatanuu, e fesili ai mo se fesoasoani ma se fesoasoani, ua faalavelaveina ai le manatuaina tatau, na manaʻomia le sailia o se isi nofoaga ma Augustine saili mo ia latalata i Hippo. Na maua faʻafuaseʻi o ia i le basilica i le lotoifale, i le mea na fautuaina ai e Epikopo Valerio le au faʻatuatua e faʻapaʻia se patele e mafai ona fesoasoani ia te ia, ae maise lava i le talaʻiga; O le iloaina o lona faatasi mai, na amata ai ona alalaga le au faamaoni: "Aukuso Augustine!". I lena taimi sa tele le taua i le finagalo o tagata, mafaufau i le finagalo o le Atua ma e ui lava i le mea moni na ia taumafai e teena, aua e le o le manaʻoga ala lea, na faamalosia Augustine e talia. O le taulaga o Hippo na maua tele, o lana galuega na matua fua tele mai; muamua na ia fai atu i le epikopo e ave lana monastery i Hippo, e faaauau ai lana filifiliga o le olaga, lea na mulimuli ane avea ma seminare puna o Aferika ositaulaga ma epikopo.

O le taumafaiga a Augustinian na faataatia ai faavae mo le toefaafouina o tu ma aga a le aufailotu. Na ia tusia foi le Tulafono, lea na talia e le Community of Canons Regular poo Augustinians i le iva senituri.
O le popolega o Epikopo Valerio ina neʻi siitia Augustine i se isi nofoaga, na ia faatalitonuina tagata ma le peraimeri o Numidia, Megalius o Calama, e faapaia o ia e avea ma epikopo o Hippo. I le 397, maliu Valerio, na ia suitulaga ia te ia e ona. Na tatau ona ia tuua le nofoaga faʻapitoa ma fai lana gaioi o se leoleo o agaga, na ia faʻataunuʻuina lelei, ma o lona taʻutaʻua o se epikopo malamalama ua salalau atu i Ekalesia Aferika uma.

I le taimi lava e tasi na ia tusia ana galuega: St. Augustine o se tasi o sili sili ona atamamai atamamai ua iloa e tagata soifua. E le faʻafiafiaina o ia mo na o ana galuega, e aofia ai autobiograpical, filosofia, faʻamalie, dogmatic, polemical, moral, exegetical tusitusiga, faʻaputuga o tusi, lauga ma galuega i solo (tusia i metotia le-masani, ae faʻamamafa, mo faʻafaigofie ona taulotoina e tagata le aʻoaʻoina), ae faʻapea foi mo le tele o mataupu e aofia ai le malamalama atoa o le tagata. O le fomu na ia faatuina ai lana galuega o loʻo faʻamalosia ai lava se tosina malosi i luga o le tagata faitau i aso nei.
O lana galuega taʻutaʻua o le Confessiones (The Confessionses). E tele ituaiga olaga faʻalelotu e faʻasino ia te ia, e aofia ai ma le Faʻatonuga a St. Augustine (OSA), e taʻua o le Augustinians: salalau i le lalolagi atoa, faʻatasi ai ma le Discalced Augustinians (OAD) ma Augustinian Recollets (OAR), o loʻo faia ai. i le Ekalesia Katoliko o le autu faʻaleagaga tofi o le tagata paʻia o Hippo, o lana Tulafono o le ola e faʻamalosia foi e le tele o isi aulotu, e faʻaopoopo i le Canons Regular o St. Augustine.
O le "Confessiones or Confessiones" (tusa o le 400) o le tala a lona fatu. O le autu o Aukusoini mafaufauga o loʻo iai i le "Tautinoga" o loʻo taoto i le manatu e le mafai e le tagata ona faʻatonutonu ia lava: faʻatasi ma le malamalama o le Atua, o ia e tatau ona ia usitaʻi i ai tulaga uma, o le a mafai ona maua e le tagata le faʻatonuga i lona olaga. O le upu "taʻutaʻu atu" e malamalama ai i le Tusi Paʻia uiga (confiteri), e le o le faʻauluina o le taʻusalaina poʻo le tala, ae o se tatalo a se agaga e faʻafiafiaina le gaioiga a le Atua i totonu. Mai galuega uma a le Au Paʻia, e leai seisi na sili atu lona faitauina lautele ma faamemelo i ai. E leai se tusi i tusitusiga atoa e pei o ia mo le suʻesuʻeina loloto o lagona faigata o le agaga, mo lagona fesoʻotaʻi, poʻo le loloto o manatu faʻafilosofia.

I le 429 na maʻi tigaina ai o ia, a o Hippo na vagaia mo le tolu masina e le au Vandals na faatonuina e le Genseric († 477), ina ua latou aumaia le oti ma le faʻafanoga i soo se mea; na i ai i le epikopo paia le manatu o le lata mai o le iʻuga o le lalolagi; na maliu o ia i le aso 28 Aukuso 430 i le 76 o ona tausaga. O lona tino gaoia mai le Vandals i le taimi o le afi ma le faʻatamaʻiaina o Hippo, ona aveina atu lea i Cagliari e Epikopo Fulgenzio di Ruspe, lata i le 508-517 cc, faʻatasi ai ma isi mea a isi epikopo Aferika.
E tusa o le 725 na toe ave ai lona tino i Pavia, i le Ekalesia a S. Pietro i Ciel dʻOro, e le mamao mai nofoaga o lona liuaina, e le tupu amio Atua o Lombard o Liutprando († 744), o le na togiolaina. e le Saracens o Sardinia.