O le a le vavega silisili a Iesu?

O Iesu, pei o le Atua i la le tino, sa ia te ia le mana e faia ai se vavega i soʻo se taimi e tatau ai. Sa ia te ia le agavaa e liua ai le vai i le uaina (Ioane 2: 1 - 11), faia se iʻa maua se tupe siliva (Mataio 17:24 - 27), ma savali foi i luga o le vai (Ioane 6:18 - 21) . E mafai foi e Iesu ona faʻamalolo i latou ua tauaso pe tutuli (Ioane 9: 1 - 7, Mareko 7:31 - 37), faʻapipiʻi le taliga ua motu ese (Luka 22:50 - 51), ma laveaʻi tagata mai temoni leaga (Mataio 17: 14-21). Peitai, o le a le vavega silisili na ia faia?
E mautinoa lava, o le vavega silisili na molimauina e oʻo mai i le taimi nei, o le faʻamalologa atoa ma le toe faʻafouina o le tino faitino i se tasi ua maliu. O se mea e seasea tupu, e naʻo le sefulu o loʻo tusia i le Tusi Paia atoa. O Iesu, i taimi eseese e tolu, na ia toe soifua mai ai le tagata (Luka 7:11 - 18, Mareko 5:35 - 38, Luka 8:49 - 52, Ioane 11).

O lenei tusitusiga o loʻo lisiina ai mafuaʻaga autu na ala ai ona toe tu mai Lasalo, o loʻo maua i le Ioane 11, o se vavega silisili ma sili na faʻaalia i le taimi o le galuega a Iesu.

O se uo a le aiga
O le toetu muamua e lua na faia e Iesu (o le tama a le fafine ua oti lana tane ma le afafine o le pule o le sunako) aofia ai tagata na te le masani lelei i ai. Peitai, i le tulaga o Lasalo, sa ia faaaluina le taimi faatasi ma ia ma ona tuafafine i se tasi taimi faamaumauina (Luka 10:38 - 42) ma atonu foi ma isi, pe a latalata i Petania i Ierusalema. O Keriso sa i ai se sootaga vavalalata ma le alofa ma Maria, Mareta, ma Lasalo a o le i faia lana vavega o lo o tusia i le Ioane 11 (tagai Ioane 11: 3, 5, 36).

O se faʻatulagaina gaioiga
O le toe tu mai o Lasalo i Petania o se vavega fuafuaina fuafuaina e faʻateleina ai le mamalu na te faia mo le Atua (Ioane 11: 4). Na ia faʻamalosia foʻi le teteʻe atu ia Iesu e le au pulega faʻalelotu maualuluga a Iutaia ma amata ai ona fuafuaina e taitai atu ai i lona puʻeina ma faʻasatauroina (fuaiupu 53).

Na taʻuina e Iesu lava ia o Lasalo o loʻo maʻi tigaina (Ioane 11: 6). Sa ono mafai ona ia faanatinati atu i Petania e faamalolo ia pe, mai le mea sa i ai o ia, sa na ona faatonuina lava e faamalolo lana uo (tagai Ioane 4:46 - 53). Na i lo lea, na ia filifili e faʻatali seʻia maliu Lasalo ae leʻi alu i Petania (fuaiupu 6 - 7, 11 - 14).

Na taunuu le Aliʻi ma ona soʻo i Petania i le fa aso talu ona maliu Lasalo ma lona falelauasiga (Ioane 11:17). E fa aso na lava lona umi mo lona tino e amata amata ai se manogi manogi ona o lona tino pala (fuaiupu 39). O lenei faatuai na fuafuaina i se auala e oʻo lava i le au faitio ogaoga a Iesu e le mafai ona faamatala le uiga ese ma le ofoofogia o le vavega na ia faia (tagai i le fuaiupu 46 - 48).

E fa aso na faʻatagaina ai foi tala e uiga i le maliu o Lasalo e malaga atu i Ierusalema lata ane. Na mafai ai e le au faanoanoa ona faimalaga atu i Petania e faamafanafana o latou aiga ma avea ma molimau le fuafuaina o le mana o le Atua e ala i lona Alo (Ioane 11:31, 33, 36 - 37, 45).

Loimata loimata
O le toetu mai o Lasalo e na o le pau lea o le taimi na vaʻaia na vaʻaia ai Iesu o tagi aʻo leʻi faia se vavega (Ioane 11:35). Na o le pau foi lea o le taimi na tiga oi ai i totonu ia te ia lava a o lei faaalia le mana o le Atua (Ioane 11:33, 38). Vaʻai la matou tala mataʻina i le mafuaʻaga na mapuea ai ma tagi le tatou Faʻaola a o loma le toefaatuina mai o e ua maliliu!

O se molimau sili
O le toetu ofoofogia i Petania o se gaioiga faafitia a le Atua na molimauina e le toatele o tagata.

O le toe tu mai o Lasalo, e le gata na vaʻaia uma e soʻo o Iesu, ae faʻapea foi i latou o Petania ua taufaitagituʻi i lona maliu. O le vavega na vaaia foi e aiga, uo ma isi fiafiaga na malaga mai latalata ane i Ierusalema (Ioane 11: 7, 18 - 19, 31). O le mea moni e faapea o le aiga o Lasalo sa manuia foi i mea tautupe (tagai Ioane 12: 1 - 5, Luka 10:38 - 40) e le taumate sa saofaga foi i se sili atu nai lo masani tagata.

O le mea e mataʻina ai, o le toʻatele o i latou e le talitonu ia Iesu na mafai ona toe faʻatuina mai le oti pe na faitio foi ia te ia mo le le sau ao le i oti Lasalo ma vaʻai i lana vavega sili (Ioane 11:21, 32, 37, 39, 41 - 42) . O le mea moni, o nisi o tagata o loʻo lagolagoina le 'au faresaio, o se faʻalotu lotu na inoino ia Keriso, na lipotia le mea na tupu ia i latou (Ioane 11:46).

Faufauga leaga ma valoʻaga
O le aʻafiaga o vavega a Iesu ua lava lea e faʻamaonia ai le vave faʻatulagaina o le fono a le Saniterini, o le faʻamasinoga maualuga maualuga i totonu o tagata Iutaia na potopoto i Ierusalema (Ioane 11:47).

O le toe tu mai o Lasalo ua faamalosia ai le fefe ma le inoino o le taʻitaʻi o le au Iutaia faasaga ia Iesu (Ioane 11:47 - 48). E faʻaosofia ai foʻi latou e taupulepule faʻatasi, o se vaega, e faʻafefea ona fasiotia o ia (fuaiupu 53). Ua silafia e Keriso a latou fuafuaga, ona ia tuua loa lea o Petania mo Efaraima (fuaiupu 54).

O le faitaulaga sili o le malumalu, ina ua logoina le vavega a Keriso (e aunoa ma lona iloa), ofoina mai se valoʻaga e faapea o le soifua o Iesu e tatau ona faamutaina ina ia mafai ona faasaoina le vaega o totoe o le malo (Ioane 11: 49-52). Na o ana upu lava na o le a tautala ai o se molimau i le moni natura ma le autu o le galuega a Iesu.

O tagata Iutaia, e le o mautinoa o le a afio mai Keriso i Ierusalema mo le Paseka, na latou tuuina atu le latou tusi resitaraina faasaga ia te ia. O le tulafono lautele na tufatufaina o taua ai o tagata Iutaia faamaoni uma, afai latou te vaai i le Alii, e tatau ona lipotia lona tulaga ina ia mafai ai ona puʻeina o ia (Ioane 11:57).

Mamalu umi
O le maoaʻe ma le faʻasalalau lautele o Lasalo na toe faʻatuina mai le oti na aumaia ai le salalau o le mamalu, e le gata i le taimi nei ae faapea foi i se taimi umi, i le Atua ma Iesu Keriso. Lenei, e le o se mea e ofo ai, o le faʻamoemoe muamua a le Aliʻi (Ioane 11: 4, 40).

Maʻeu le ofoofogia o le faʻaaliga a Iesu o le mana o le Atua e oʻo lava i tagata Iutaia na masalosalo o ia o le Mesia folafolaina na talitonu ia te ia (Ioane 11:45).

O le toetu mai o Lasalo sa avea pea ma “mea ua taʻua i le aai” vaiaso mulimuli ane ina ua toe foi Iesu i Petania e asiasi ia te ia (Ioane 12: 1). E moni lava, ina ua maeʻa ona iloaina o loʻo i ai Keriso i le nuʻu, e toʻatele tagata Iutaia na o ane e matamata e le gata ia Lasalo ae o Lasalo foi (Ioane 12: 9)!

O le vavega na faia e Iesu sa matua maoae ma taua foi o loo faaauau pea lona aafiaga i aso nei e oʻo lava i tu ma aganuu lauiloa. Na musuia ai le fausiaina o tusi, televise, ata tifaga, ma e oʻo lava i mataupu faʻasaienisi. O faʻataʻitaʻiga e aofia ai le "The Lazarus Effect," o le ulutala o le tala faasaienisi i le 1983, atoa ai ma le igoa o le ata mataga i le 2015. O nisi tala a Robert Heinlein o loʻo faʻaaogaina ai le tagata autu e igoa ia Lazarus Long, o loʻo ia te ia le ola matua umi.

O le faaupuga faaonapo nei "Lazarus Syndrome" e faatatau i le fomai togafitiga o le toe foi atu i se tagata ina ua maeʻa taumafaiga faaola ua le manuia. O le siʻitia i luga ma le tuʻuina i lalo o le lima, i ni tagata mamaʻi ua feoti i le faiʻai, ua taʻua o le "faʻailoga o Lasalo".

iʻuga
O le toe tu mai o Lasalo o le vavega silisili na faia e Iesu ma e faigofie lava o se tasi o mea taua na tupu i le Feagaiga Fou. E le gata ina faʻaalia ai le malosi atoatoa ma le pule a le Atua i luga o tagata uma, ae o loʻo molimauina foi, e faʻavavau, o Iesu o le Mesia folafolaina.