O le a le uiga o le nuanua i le Tusi Paia?

O le a le uiga o le nuanua i le Tusi Paia? O le a le uiga o lanu pei o mumu, lanumoana ma lanu viole?

O le mea e malie ai, e naʻo le pau le mea tatou te sailia o nofoaga e tolu i le Tusi Paia e suʻe ai le uiga o le nuanua ma pe oa ni lanu e mafai ona latou faʻatusa. O nei nofoaga o suʻesuʻega o loʻo maua i tusi o Kenese, Esekielu ma le Faaaliga.

I le tala a le Kenese, e aliali mai le nuanua faʻatoa uma le lolo tele mai le lalolagi, ina ia mafai ai ona aveesea le tagata agasala ma le leaga mai le lalolagi. O le faatusa le alofa mutimutivale o le Atua ma le feagaiga na ia osia ma Noa (fai ma sui o tagata) aua le toe faaumatia le lalolagi i lenei auala.

Ma na fetalai le Atua: "O le faʻailoga lea o le feagaiga ua ou osia i le va o oe ma mea ola uma faʻatasi ma oe, mo augatupulaga e faʻavavau: Na ou tuʻu laʻu nuanua i le ao ma o le a avea ma faʻailoga o le feagaiga i le va o aʻu ma le lalolagi ... ma e le toe avea le vai ma lolo e faaumatia ai mea ola uma (Kenese 9:12, 15, HBFV).

I se isi itu, o se ao o lo o iai le atolaau o lo o faaalia ai le Atua, e pei ona fai mai le Esoto 13, "Na muamua foi Ieova ia te i latou i lea aso i le ao faaniutu e tatalaina ai le auala ..." (Esoto 13:21).

Nuanua nuanua i totonu o le setete Alaskan setete

I lana uluaʻi vaʻaiga a le Atua, ua faʻaigoaina o le vaʻai o le "uili i le ogatotonu o le uili", o le perofeta o Esekielu ua ia faʻatusatusaina le mamalu o le Atua i mea na ia vaʻaia. Na ia taua, "E pei ona aliali mai le nuanua i le ao i le aso timu, na faʻapea foi ona foliga mai o Lona pupula mai mea uma" (Esekielu 1:28).

Ua toe atagia mai le faaata i le tusi faaperofeta o Faaaliga, lea e valoia ai le iʻuga o le puleaga a le tagata i le lalolagi ma le afio mai o Iesu e faavae lona Malo. O le muamua taʻua i le Faaaliga o loo aliali mai ina ua faaaoga e le aposetolo o Ioane e faamatala le mamalu ma le mana o le Atua i lona nofoalii.

Na ou vaai i nei mea, ma faauta, o le faitotoʻa matala i le lagi. . . Ma o le sa nofo e pei o se iasepi maa ma se Sardinian maa; ma se nuanua na siomia le nofoalii. . . (Faʻaaliga 4: 1, 3)

O le lona lua le faʻamatalaga o se nuanua e tupu ina ua faʻamatala e Ioane foliga o se agelu malosi.
Ona ou iloa atu lea o le isi agelu malosi na alu ifo mai le lagi, ua oofu ma le ao ma le nuanua i lona ulu; ma ona foliga e pei o le la, ma ona vae e pei o pou afi (Faaaliga 10: 1).

O lanu e masani ona faʻaalia e nude o, pei ona lisiina e Isaac Newton: mumu, moli, samasama, lanumeamata, lanumoana, indigo ma lanu viole. I le Igilisi, o se auala lauiloa e manatua ai nei lanu o le taulotoina o le igoa "ROY G. BIV". O lanu muamua e mumu, samasama, lanumeamata, lanumoana ma lanu viole.

Faailoga o lanu

O lanu o le nuanua mumu, lanu viole (o se tuʻufaʻatasiga o mumu ma lanumoana) ma mumu (se moli lanumumu) ma le ie ulaula (o se paʻu malulu o le lanu mumu) faʻaaogaina tele i le fale fetafai na faia e Mose i le toafa. Sa avea foi i latou ma vaega o le malumalu na fausia mulimuli ane ma i le sui o le Ositaulaga Sili ma isi ositaulaga (Esoto 25: 3 - 5, 36: 8, 19, 27:16, 28: 4 - 8, 39: 1 - 2, etc. ). O nei lanu o togisala ituaiga po o ataata.

O lanu violē ma paʻepaʻe e mafai ona faʻailoa mai ai poʻo le faatusa o le amioletonu poʻo le agasala (faʻaaliga 17: 3 - 4, 18:16, etc.). Purple lava ia na faʻaaogaina o se faʻailoga o le aiga tupu (Faʻamasino 8:26). O Scarlet lava ia e atagia ai le manuia (Faʻataʻoto 31:21, Auega 4: 5).

O le lanu lanumoana, e faʻasino tonu i ai pe a fai mai tusitusiga paia o se mea e tutusa ma foliga mai o se safira poʻo se safira maʻa, e mafai ona avea ma faʻailoga o le amio Atua poʻo aiga tupu (Numera 4: 5 - 12, Esekielu 1: 26, Eseta 8:15, etc.).

O le lanumoana foi o le lanu na faatonuina e le Atua ina ia valivali nisi filo i le pito o ofu Isaraelu e faamanatu ai ia tulafono ma ola i le olaga Atua (Numera 15:38 - 39).

O le paepae lanu e maua i le nuanua e mafai ona faʻailo mai le paia, amiotonu ma le tuuto i le auauna atu i le Atua moni (Levitiko 16: 4, 2 Nofoaiga a Tupu 5:12, etc.). I le vaʻai, na faʻaali Iesu i le uluaʻi taimi i le paʻepaʻe paʻepaʻe o Ioane (Faʻaaliga 1:12 - 14).

O tagata talitonu uma i le tala faasolopito e feoti i le faʻatuatua, e tusa ai ma le Tusi Paʻia, o le a tutulai ma maua le ofu paʻepaʻe latou te ofuina (Faaaliga 7:13 - 14, 19: 7 - 8).