O a saienitisi mea moni o loʻo iai i le Tusi Paia e faʻamaonia ai lona moni?

O a saienitisi mea moni o loʻo iai i le Tusi Paia e faʻamaonia ai lona moni? O le a le malamalama ua faʻaalia e faʻaalia ai na musuia o ia e le Atua i tausaga a o le i mauaina e le aʻai saienitisi?
O lenei tusitusiga o loʻo suʻesuʻeina ai mau o le Tusi Paia, i le gagana a o latou vaitaimi, na faia ai ni faamatalaga e faapea na faamaonia mulimuli ane e le saienisi. O nei faamatalaga ua manino le faʻaalia mai o ona tusitala na musuia mai le lagi e faʻamaumauina faʻamatalaga e uiga i le lalolagi o le tagata, i se taimi mulimuli ane, "mauaina" ma faʻamaonia e ala i saienisi e moni.

O le tatou saienitisi muamua i le Tusi Paʻia o i le Kenese. O loʻo taua ai e faapea, o le lolo o Noa na faia i mea nei: “o le aso lava na fano ai puna uma o le loloto…” (Kenese 7:11, HBFV atoa). O le upu "punavai" e afua mai i le upu Mayan Hebrew upu (Strong's Concordance # H4599) o lona uiga o vaieli, vaipuna poʻo vaipuna o vai.

Na oʻo i le 1977 mo saienisi e suʻe vaipuna vasa mai le talafatai o Ecuador lea na faʻamaonia ai o na tele vai o loʻo i ai lava punavai-feanu vai (vaʻai ia Lewis Thomas's Jellyfish ma Snail)

O nei vaipuna poʻo vaipuna na maua i le sami, lea na faʻasuina le vai i le 450 tikeri, na maua e le saienisi sili atu i le 3.300 tausaga talu ona molimau atu Mose i lo latou olaga. O lenei malamalama sa tatau ona sau mai se tasi maualuga ma sili atu nai lo se isi tagata. Sa tatau ona sau o ia ma ia musuia e le Atua!

Le taulaga o Uro
Ma ave Tara lona atalii o Aperaamo ma Lota, le atalii o Harana, le atalii o lona atalii, ma Sarai le afafine faaletulafono o ia, le ava a lana tama o Aperaamo. Ma sa ia alu atu faatasi ma i latou mai Uro o Kaletaia. . . (Kenese 11:31).

I taimi ua tuanaʻi, e tele lava ina fai mai tagata le talitonu i le saienisi, afai e moni le Tusi Paia, e tatau ona tatou maua le taulaga anamua o Uro i le mea na nofo ai Aperaamo. O tagata le talitonu na taofi le tumau i le latou finauga seʻia maua Ur i le 1854 TA! Na aliali mai o le taulaga sa avea muamua ma tamaoaiga ma mamana laumua ma o se taua fefaatauaiga nofoaga. E le gata na i ai Ur, e ui lava i aso nei o saienitisi, sa faigata ma faʻamaopoopo!

Matagi fafati
O le Tusi a Failauga na tusia i le va o le 970 ma le 930 TLM i le taimi o le nofoaiga a Solomona. O loʻo iai i totonu le tele o taimi e le amanaʻiaina ae faʻavae-saienisi faʻamatalaga e uiga i le matagi.

O le matagi e alu i saute ma liliu i matu; e alu pea lava; ma toe foi le matagi i ona faataamilosaga (Failauga 1: 6).

Faʻafefea na iloa e se tasi, le afe ma afe o tausaga ua teʻa, le faʻataʻitaʻiga o le matagi teresitila? Lenei faʻataʻitaʻiga e leʻi amata ona malamalama i ai faʻasaienisi seʻia oʻo i le amataga o le XNUMX seneturi.

Manatua o le Failauga 1: 6 o loʻo taua ai le matagi e alu i saute ona liliu lea i matu. Ua iloa e le tagata o le matagi o le lalolagi e alu saʻo i le itu i matu o le lalolagi, o lea na ia liliu ma alu faʻasaga i le itu i saute o le hemisphere!

Fai mai Solomona e agi pea le matagi. Faʻafefea e se tagata matau i luga o le fanua ono iloa o matagi mafai ona feoaʻi i taimi uma talu ai o lea tuʻufaʻatasiga naʻo le tupu i luga maualuga? O lenei faamatalaga e uiga i matagi o le lalolagi e leai se uiga ia i latou na ola i aso o Solomona. O lona musumusuga mea moni o le isi i le Tusi Paia lea na mulimuli ane faʻamaonia moni i le onapo nei saienisi.

Lalolagi foliga
O le tagata muamua na manatu o le lalolagi e mafolafola pei o se panikeke. Peitaʻi, e ese le mea o taʻu mai e le Tusi Paia. O le Atua, o le na mafaia mea moni uma faasaienitisi tatou te le amanaʻiaina, fai mai i le Isaia o ia o le o loo i le tumutumu o le liʻo o le lalolagi!

O Ia lea e afio i luga o le liʻo o le lalolagi ma ona tagata e pei o se akerise (Isaia 40:22).

O le tusi a Isaia na tusia i le va o le 757 ma le 696 TLM, peitaʻi o le malamalamaaga e faʻataʻamilo le lalolagi e leʻi avea ma mea moni saienitisi na taliaina seʻia oʻo i le vaitaimi o le Renaissance! O tusitusiga a Isaia i le lalolagi lapoʻa, i le silia ma le XNUMX selau tausaga talu ai, na saʻo!

O le a le mea o loʻo taofia le lalolagi?
O le a le mea na talitonu tagata na soifua i le tele o tausaga ua mavae, na lagolagoina le lalolagi? O le tusi a Donna Rosenberg "World Mythology" (1994 edition) na taua ai e toatele na talitonu "na malolo i tua o le laumei". O le tusi a Neil Philip, Myths and Legends o loo taʻua ai o tagata Hinitū, Eleni ma isi na talitonu o le lalolagi na "faalavelaveina e se tamaloa, se elefane, se pusi poʻo se isi lava auala tino".

O Iopu o le tusi tuai a tusitusiga a le Tusi Paʻia, na amata mai i le 1660 TLM, maitau le tala e uiga i le faʻatautoina e le Atua o le lalolagi ina ua ia foafoaina, o se mea moni e le mafai e se saienisi i ona aso.

E sosolo atu i matu i luga o le vanimonimo gaogao ma tautau le lalolagi mai se mea (Iopu 26: 7).

A tatou vaʻavaʻai atu i le lalolagi faʻasaga i le talaʻaga o totoe o le atulaulau, e le foliga mai ua na ona faʻamutaina i le vanimonimo, taofia mai se mea? O le kalave, lea ua faʻatoa malamalama nei i le saienisi, o le malosiaga le vaaia lea o loʻo taofia "le lalolagi" maualuga i le vanimonimo.

O tagata tauemu i le tala faasolopito na latou taufaaleaga i le saʻo o le Tusi Paia ma vaai i ai o se mea e sili atu nai lo o se tuufaatasiga o talafatu ma tala fatu. Peitai, ua alu le taimi, o le saienisi moni na faʻaalia i taimi uma ana saʻo e saʻo ma saʻo. O le afioga a le Atua e ma o le a faʻaauau pea ona faʻatuatuaina atoatoa i mataupu uma e talanoaina ai.