E ese le malosi o le agelu ma o a malosiaga o i ai agelu?

E sili atu le malosi o agelu nai lo o fetu. (Iopu 38: 7; Faaa 1:20; Sala 103: 20; 104: 4; Esk 1: 4, 5) E mafai ona latou felelei mamao ese atu nai lo le saoasaoa o le malamalama. E mafai ona latou matamata i le malamalama a o alu ese mai lona amataga i seisi vaega o le olaga. E mafai ona latou feoaʻi mai le lalolagi i le vanimonimo ma oʻo atu i le lagi i ni sekone poʻo ni minute! Ma o gaioiga a tagata e telegese lava mo agelu. Agelu ei ai spherical lagona, o lona uiga latou te vaʻaia o latou siʻosiʻomaga i soo se itu ma tulimanu mai latou lava. E mafai ona latou vaʻai, faʻalogo, sogisogi, lagona ma lagonaina le i ai i le 360 ​​tikeri i itu uma mai o latou tino. (Fa 4: 6, 8) E mafai ona aufaatasi agelu i le tasi sefulu i le sefulu o afe e iʻu ai i le miliona. (Esk 1: 5–8; Mar 5: 8, 9) E mafai foi e agelu ona suia lo latou tele. E mafai ona latou suia o latou foliga. E mafai foi e agelu ona liua i se tino tino. O fesuiaʻiga e tupu i le taimi lava lea ma e le vaaia (Faama 6:21; Lu 1: 8, 11). E vaʻaia e agelu mea le vaʻaia e pei o le malosi, faʻalogo i mea le lagona i leo maualuluga ma maualalo, ma lagona mea e le mafai ona iloa e tagata ma soʻo se isi tino. E mafai e agelu ona suia o latou lanu. Latou mafai ona liua, o lona uiga, latou susulu vaaia a o latou le o matua i le faʻaleagaga pe faʻaletino foliga. E mafai e agelu ona sefe ma faʻasao, ae e mafai foi ona latou faʻaleagaina ma lafoai. E mafai e agelu ona fesoʻotaʻi ma le Atua ma ono iloa le Atua i le mafaufau (pei o se faʻaaliga) mai le lalolagi. E mafai e agelu ona faʻamalosia le malosi, malamalama ma le mataupu. E mafai e agelu ona suia o latou lanu. Latou mafai ona suia - o lona uiga, latou susulu vaaia a o latou le o matua i le faʻaleagaga pe faʻaletino foliga. E mafai e agelu ona sefe ma faʻasao, ae e mafai foi ona latou faʻaleagaina ma lafoai. E mafai e agelu ona fesoʻotaʻi ma le Atua ma ono iloa le Atua i le mafaufau (pei o se faʻaaliga) mai le lalolagi. E mafai e agelu ona faʻamalosia le malosi, malamalama ma le mataupu. E mafai e agelu ona suia o latou lanu. Latou mafai ona liua, o lona uiga, latou susulu vaaia a o latou le o matua i le faʻaleagaga pe faʻaletino foliga. E mafai e agelu ona sefe ma faʻasao, ae e mafai foi ona latou faʻaleagaina ma lafoai. E mafai e agelu ona fesoʻotaʻi ma le Atua ma ono iloa le Atua i le mafaufau (pei o se faʻaaliga) mai le lalolagi. E mafai e agelu ona faʻamalosia le malosi, malamalama ma le mataupu.

E fetaiaʻi agelu ma fetu, o mea silisili ona mamana i le vateatea.

"O fea na e i ai i le taimi na ou faavaeina ai le lalolagi ... ina o fetu o le taeao ... na feʻei uma tamaiti a le Atua i le pati.?" Iopu 38: 4, 7

"E ala i le liua o ana agelu i le agaga, o ana auauna o le afi faaumatia". Sala 104: 4

"O fetu e fitu o agelu" Fa 1:20

"O ana agelu, e ova lava le paoa, o lo o tauʻaveina lana upu, ma faʻalogo i le leo o lana afioga" Sala 103: 20

O le faʻasologa o le malosiʻaga e amata i lalo o le Atua ma agelu e oʻo atu foi i luga atu o le tino faitino.

"Mai le lagi (malo o agaga) ... i le mea maualuga (luga ma luga atu) ... o outou uma (1) agelu ... (2) la ma le masina (aua e latalata i le lalolagi o loʻo i ai tagata soifua ma i ai le aʻafiaga. sili ona malosi faʻatonu luga o le lalolagi) ... (3) outou malamalama fetu uma (o loʻo i ai se malosiʻaga malosi faʻamalosia ona o le o mamao ese mai le lalolagi) ... (4) le lagi (vanimonimo o le lalolagi ma i le vanimonimo) o lagi (o le tuluʻiga o le vanimonimo)… (5) vai e i luga aʻe o le lagi (lagi o le lalolagi) "Sala 148: 1-4

Faʻataʻitaʻiga o mea na faia e agelu

E fai ma tagata i se manu le tautala, e pei o le gata i le faatoʻaga ma le asini i luma o le perofeta pepelo a Palaamo

"O le gata (na faʻaaoga pe puʻeina e se agaga faʻa agelu agelu) ... amata ona taʻu atu i le fafine" Kenese 3: 1

"O le gata tuai, o le na igoa o Tiapolo ma Satani" Faʻaaliga 12: 9

"Ina ua iloa e le asini (na o ia) le agelu a Ieova, ona taʻoto ifo ai lea o ia i lalo o Paala ... I le iuga na tatalaina e leova (e ala i le agelu) le gutu (faʻagaeʻe le gutu) o le asini ona ia ( o le asini o lona gutu na faaseeina e le agelu a o tuli e le agelu lona leo) na fai atu ia Palaamo "Numera 22:27, 28

O timuga i le lalolagi e fagafulu ao ma po, e fai ma sui o le Atua.E mafai ona latou tafiesea tagata uma mai le iai.

"Ioe, o le lona fitu i se laina mai ia Atamu, Enoka, na valoia foi e uiga ia i latou ina ua ia fai mai," Vaai! Na afio mai Ieova ma le toatele o ana (faapaiaina o le afe ma afe o agelu), e faia le faamasinoga faasaga ia i latou uma ”Iuta 14, 15

"O vaipuna uma (po o mauga) o (pe taʻitaʻi atu i) le loloto loloto vai (le sami) ua matala ma faitotoʻa (auala o timuga tele) o le lagi (: lagi lagi) ua tatalaina ... le lolo i luga na alu le lalolagi mo le fasefulu ao ma fasefulu po (faʻaauau). "Kenese 7:11, 12

LUA AGELU I TAGATA SODOM MA GOMORRAH

E mafai e agelu ona faʻatafunaina 'aʻai, pei o Sodʻom ma Gomora (atonu e ala i le faʻalauiloaina o meteors [o ni isi poʻo le tele o le sulfur [sulfur] ma e mumu pe a ofi atu i le atemosifia o le lalolagi] mai le fusi asteroid i le va o Mars ma Iupita ) i Sotoma ma Komoro.

"O agelu e toʻalua ua o mai i Sotoma ... Aua [o loʻo tatou] faʻatamaia lenei nofoaga ... Ua auina mai i tatou e Ieova (le Atua) e faʻaleaga le taulaga." Kenese 19: 1, 13

"Ona faatotō ifo ai lea e Ieova (e ala i agelu) le teiō ma le afi (: mūtū Mura) mai ia Ieova, mai le lagi (tele poʻo lagi faʻalua; mai le vanimonimo i le lagi), i Sotoma ma Komoro." Kenese 19:24

"Ina ia avea le lefulefu o taulaga o Sodʻom ma Gomor'rah e avea ma lefulefu (e ala i le meteor shower poʻo se faʻamoemoega ma tuʻusaʻo faʻatomuaga)" 2 Peteru 2: 6

"Sotoma ma Komoro'rah ma 'aʻai na siʻomia ai i latou ... e faʻasalaina i le faʻasalaga faʻamasino o le afi e faavavau (: faʻafanoga e faavavau). Iuta 7

AGELU I AIKUPITO

O le aafia ai o le tau ma le ea, na mafua ai ona pogisa Aikupito i le tolu aso mai le ao pogisa i le eleele ma le timu.

"Na ia tuu ana faʻailoga i Aikupito lava ia ma ana vavega i le toagalauapi a Zoʻan ... Na ia auina atu ia i latou ... le au agelu o loʻo aumaia mala." Sal 78:43, 49

“I Aikupito… na ia fasiotia foi le latou vine i le uatoʻa (meteors) ma a latou sukamora i le uatoʻa (meteorites). Na ia faʻaola foi manu feʻai e oʻo lava i uatoʻa (meteorites) "Salamo 78:43, 47, 48

"Na ia fai atu ia Mose:" Aapa atu i le lagi (lagi), ina ia tupu le pogisa (mafua mai i se ao pogisa) i luga o le laueleele o Aikupito ma maua ai le pogisa (faaletino pe tino mai [e le na o le leai se malamalama], ona sosoʻo ai lea o se ao mafiafia, susulu pogisa) ... ma se pogisa (taufaʻafefe) (le ao) amata ona tupu i le laueleele atoa o Aikupito mo aso e tolu. Latou (tagata Aikupito) e leʻi vaʻaia e le tasi le isi (o le ao o le pogisa sa i ai foi i totonu o latou fale ma fale), ma e leai se tasi o latou na tu i luga mai le latou nofoaga mo le tolu aso (o le taimi sili ona maualuga o le tagata faʻasalalau e mafai ona pasi e aunoa ma le vai faʻalelei)); ae mo le fanauga uma a Isaraelu na susulu mai le malamalama (mai moli, ona o le ao pogisa e leʻi ofi totonu o latou fale ae na nonofo i fafo, leai) io latou fale ". Esoto 10: 21-23

“(10 ma sili atu) vavega i le laueleele o Ham (Aikupito i Aferika). Na Ia auina mai le pouliuli (se ao o taoto i luga o le fogaeleele) ma faapouliuligia ai… Na Ia faia o latou timu (meteors) uatoʻa, o se afi mumū (lea na mu i le ulufale atu i le ea) i luga o la latou lalolagi. "Salamo 105: 27, 28, 32

E mafai ona latou faia manu e feaveai i se auala faapitoa, latou mafua ai mala o lane, midges, horseflies ma sē akerise i Aikupito

“Na faʻapefea ona ia faia ana faʻailoga i Aikupito lava ia ma ana vavega i le fanua o Zoʻan… e auina atu (: e ala i agelu) i luga o na manu felelei… rane… tamaʻi… '' sē akerise… na ia faʻaoʻo ia te ia lona toʻasa tele. ma faitioga ma faʻanoanoaga, (mafuaʻaga uma a) faʻapotopotoga o agelu o loʻo aumaia mala ”. Salamo 78:43, 45, 46, 49

"I Aikupito ... vavega i le laueleele o ham ... Na lolofi lo latou laueleele (: ua lofituina pe na faʻatafunaina) i rane ... na ulu atu i ai gogo (: na latou osofaʻia se isi nofoaga), o faʻatofalaʻiga i o latou teritori uma ... o le akerise tatau ona ulufale (: osofaʻia) "Salamo 105: 23, 27, 30, 31, 34

E mafai foi ona latou togafitia vailaʻau ma meaola, na latou faʻatupuina faʻamaʻi o faʻamaʻi ia i latou na leaga, o le taimi na latou suia ai le vaitafe o le Naila i le toto (atonu e ala i le toe faʻatulagaina o atoma ma vai mole)

"O le fetalaiga lenei a Ieova:" O lenei, ou te taia le toʻotoʻo i loʻu lima i luga o le vai i le vaitafe o le Naila, ona liu toto ai lea (suia, suia pe liua) i le toto .... : "Fai atu ia Arona:" Ave lou tootoo ma faaloaloa lou lima i luga o vai o Aikupito, o latou vaitafe ... vaitafe vaitafe ... fufulu vai ... aveina vai, ina ia mafai ona avea ma toto ... o le ai ai toto i le lalolagi atoa. 'Aikupito ma vaa laupapa ma vaa maa ". Esoto 7: 17-19

"O ana faʻailoga i Aikupito ... vavega ... na ia amata suia (suia, liua) o latou vaitafe o le Naila i le toto (vai; vai o le mea moni o se vaega o le toto)" Salamo 78:43, 44

"Na ia (e ala i agelu) faʻaliliuina (fesuiaʻi; atonu e faʻamalosiʻau pe faʻapipiʻiina) o latou vai i le toto" Salamo 105: 29

Latou te mafaia ona puipuia soʻo se tagata poʻo le tele o tagata mai le faia o le mea e faʻasaina e le Atua

Numera 22:32, 33

E mafai e latou ona faʻatino le mafaufau o le tagata e tatala ai i se vaʻaiga vaʻaia ua lauiloa o ni faʻaaliga.

E mafai foi ona latou suia se mafaufau o se tagata pe mafua ai ona galo i se tagata se mea e aunoa ma le iloaina, o le mea sili lea pe a fai e se tasi se mea e faʻasāina e le Atua; e le solia o latou finagalo, ae o le faʻatinoina o le sili ona taua finagalo o le Atua Silisili Ese.

E mafai ona latou fesoʻotaʻi i soʻo se gagana iloa e le tagata ma mafai ona liua i soʻo se tagata tagata

E mafai ona latou faʻafilemu soʻo se mea faʻaletino i lo latou soifua mama, susulu, leo, malosi ma malosi, ae e mafai foi ona latou faʻaleagaina

Latou, latou, tasi o latou, tuu ai le autau a tagata oti i lalo ifo o le sekone

Esoto 12:12, 13, 29

Numera 20:16

SE TELE AE LEAI 185.000 fitafita

"O lea lava (tasi po o le tasi le po na) o le po na alu atu ai le agelu a leova, ma fasia le selau valu sefulu ma le lima o afe i le togalauapi a Asuria." 2Tala 19:35

“Ona auina mai lea e Ieova o se (: tasi) agelu ma tafiesea tagata totoa, toa uma, ulu ma ulu i le fanua o le tupu o Asuria” 2 Nofoaiga a Tupu 32:21

“Ona alu atu ai lea o le agelu (: tasi, ua tofia) e leova, ma fasia le selau valu sefulu lima afe i le togalauapi a Asuria. Ina ua ala usu tagata (o Ierusalema, le laumua o auauna tagata a le Atua) i le taeao lava, aua, sa iai tino oti uma ”. Isaia 37:36

Manatua o malamalama malamalama sili atu nai lo 186.000 mps ma sa i ai 185.000 fitafita fasiotia i le po e tasi e se agelu. Ma atonu na fasiotia i latou uma e le agelu ia latou momoe, e ui o nisi atonu na ala mai atonu na paʻu'ū oti, i lalo ifo o le sekone ma nano sekone e faasaoina, na o sina emo o le mata! Na pau lava na o le mea sa i ai, ae mafai ona sili atu mea na te mafaia ona fai. Mafaufau lava i le mea e mafai ona fai e la latou ami!

Iopu 12:10

Iopu 34:14, 15

Salamo 104: 29

E malosi tele Agelu e mafai ona latou puleʻaga i soʻo se gaioiga faʻaletino i le vanimonimo, e aofia ai le fetogiina o fetu poʻo le tosoina o le kalave i se pu uliuli. E mafua ona latou e faia i le le masani ai ae sili atu le malosiʻaga malosiaga ma malosiaga. Na faia e puipuia ma puipuia tagata uma, e aofia ai le atulaulau uma. Ae e mafai foi ona latou faʻaleagaina mea uma e faʻasaga i le Atua. E le faia e le Atua se mea, o le a faia e lana fanau. Talu mai lava ona malolo o ia mai le foafoaga o Eva toetoe lava o mea uma na faia e le Atua talu mai le taimi na ui atu ai i agelu e fai ma ona sui.

Salamo 104: 4