Margaret o Sikotilani, Sagato o le aso mo Novema 16

Au Paia o le aso mo Novema 16st
(1045-16 Novema 1093)

Tala o Sagata Margaret o Sikotilani

Margaret o Sikotilani o se moni saoloto saoloto i le lagona sa ia saoloto e avea o ia lava. Mo ia, o lona uiga o le saolotoga e alofa i le Atua ma auauna atu i isi.

E leʻo Sikotilani i lona fanau mai, o Margaret o le afafine o le Princess Agata o Hanikeri ma le Anglo-Saxon Prince Edward Atheling. Na ia faaaluina le tele o lona talavou i le fale faamasino o le tama o le tama o lona tama, le tupu Peretania, Edward le Confessor. Na sosola ese lona aiga mai ia Viliamu le Manumalo ma na afatia le vaa i le talafatai o Sikotilani. Tupu Malcolm faia uo ma i latou ma sa maofa i le aulelei ma le matagofie Margaret. Na la faaipoipo i le Dunfermline Castle i le 1070.

O Malcolm sa agalelei, ae talatala ma e leʻi aʻoaʻoina, e pei foi o lona atunuʻu. Ona o le alofa o Malcolm mo Margaret, na mafai ai ona faʻamaluluina ona tagata, faʻaatoatoa ana amio ma fesoasoani ia te ia ia avea ma se tupu amio lelei. Na ia tuua ia uma mataupu i totonu ma masani ona feutanaʻi ia te ia i mataupu o le setete.

Na saili Margaret e faʻaleleia lona atunuʻu vaetamaina e ala i le faʻalauiloaina o faatufugaga ma aʻoaʻoga. Mo le toefuataiga o mea tau lotu na ia unaʻia ai Sinoti ma sa iai i talanoaga na taumafai e faasaʻo le masani ai o faiga faale-lotu i le va o patele ma le aulotu, e pei ole simoni, tupe faasili, ma le faʻaipoipoga faʻaipoipoga. Ma lona toalua na ia faavaeina ni falesa.

O Margaret sa le na o se masiofo, ae o se tina foi. E toʻaono tama ae toʻalua le fanau teine ​​a Malcolm. O Margaret lava ia na vaʻavaʻaia a latou aʻoaʻoga faʻalelotu ma isi suʻesuʻega.

E ui lava sa pisi tele o ia i mataupu tau le fale ma le atunuu, na tumau lava ona ia valavala mai le lalolagi. O lona olaga tumaoti sa faigata. Sa fai sina ona taimi e tatalo ai ma faitau tusitusiga paia. Na ia 'ai faʻasoasoa ma moe laitiiti ina ia lava le taimi mo faigalotu. Na la tausia ma Malcolm lua Leni, tasi i luma o le Eseta ma le tasi a o leʻi oo i le Kerisimasi. I taimi nei, e masani ona ala aʻe i le vaeluaga o le po mo sauniga. A o agai atu i le fale na ia mulumuluina vae o tagata matitiva e toaono ma avatu ia i latou ni meaalofa. E masani ona siʻosiʻomia o ia e tagata aisi i nofoaga faitele ma e leʻi teʻena lava e i latou. Na faamaumauina na te leʻi nofo i lalo e 'ai e aunoa ma le fafagaina muamua o le toaiva fanau matuaoti ma le 24 matutua.

I le 1093, na faia ai e le Tupu Viliamu Rufus se osofaʻiga faafuaseʻi i le Alnwick Castle. Na fasiotia le Tupu o Malcolm ma lona atalii ulumatua o Eteuati. O Margaret, ua leva ona i luga o lona moega maliu, maliu i le fa aso talu ona maeʻa lona toʻalua.

Manatunatuga

E i ai auala e lua e agaalofa ai: o le "mama auala" ma le "gaoa auala". O le "auala mama" o le tuʻuina atu o tupe poʻo lavalava i faʻalapotopotoga e tautuaina e matitiva. O le "auala faʻaletonu" o le eleelea o lima o se tagata i lana lava tautua mo e matitiva. O le amio lelei sili a Makerita o lona alofa i e matitiva. E ui lava na matua agalelei i meaalofa o mea totino, ae na asiasi foi Makerita i e mamai ma togafitia i latou i ona lava lima. Sa la tautua ma lona toʻalua i fanau matuaoti ma e matitiva i luga o o latou tulivae i le taimi o le Toe Afio Mai ma le Fagafulu. Pei o Keriso, na ia agaalofa i le "auala le lelei".