Santa Maria Goretti, le tusi a i latou na fasiotia o ia a o leʻi oti

Italia Alexander Serenelli e 27 tausaga i le falepuipui ina ua ta’usala i le fasioti tagata Maria Goretti, o se teineitiiti e 11 tausaga le matua sa nofo i totonu Neptune, i totonu Lazio. O le solitulafono na tupu ia Iulai 5, 1902.

O Alesana, ina ua luasefulu ona tausaga, na ulufale atu i lona fale ma taumafai e toso teine. Sa tetee o ia ma lapataia o ia o le a ia faia se agasala tele. I lona ita tele, na ia tatuʻi ai le teine ​​e 11 taimi. A o leʻi maliu o ia i le aso na sosoo ai, na ia faamagalo atu i lē na osofaʻia o ia. Ina ua uma ona tuli lona faasalaga i le falepuipui, na saʻili atu Alesana i le tinā o Maria e talosaga atu mo se faamagaloga ma na ia faapea atu afai e faamagalo o ia e lana tama teine, o le a ia faia foʻi.

Ona auai lea o Serenelli i lePoloaiga a le Capuchin Friars Minor ma nofo ai i le monastery seia oo i lona maliu i le 1970. Na ia tuua se tusi ma lana molimau ma le faanoanoa mo le solitulafono na faia faasaga ia Maria Goretti, na faapaiaina i le 40s e pope. Pius XII. O le tino maliu o le Au Paia na siitia mai le fanuatanu o Neptune i se crypt i le malumalu o le Lo matou Fafine o le Alofa Tunoa o Neptunpe. O le tausamiga o Santa Maria Goretti e faamanatuina i le aso 6 o Iulai.

Alexander Serenelli.

Le tusi:

“Ua toeitiiti atoa le 80 o o’u tausaga, ua lata ina mae’a lo’u ala. I le toe tepa i tua, ua ou iloa ai i loʻu talavou na ou uia se ala sese: o le ala o le leaga, lea na tau atu i loʻu malaia.

Ou te vaai atu i le au lomitusi o le toatele o tagata talavou, e aunoa ma le faalavelaveina, e mulimuli i le ala lava e tasi. Ou te lei popole foi. Sa i ai ni tagata o le faatuatua na latalata mai ia te au o e na faia mea lelei, ae ou te lei popole i ai, na faatauasoina e se malosiaga saua na tuleia au i le ala sese.

Mo le tele o tausaga ua ou faʻaumatia e se solitulafono o le tuʻinanau lea ua faʻafefe ai loʻu mafaufau. O Maria Goretti, o le aso nei o le Au Paia, o le agelu lelei lea na tuu e le Atua i luma o oʻu sitepu e laveaʻi ai aʻu. O loo ou tauaveina pea Ana upu o le faalumaina ma le faamagaloga i lo’u loto. Na ia tatalo mo aʻu, na ia fautua mo lona fasioti tagata.

Toeitiiti atoa le 30 tausaga ua mavae i le falepuipui. Pe ana ou lē laʻitiiti, semanū e faasalaina aʻu i le falepuipui. Na ou talia le faamasinoga e tatau ai, na ou ioeina lo'u nofosala. O Maria o lo'u malamalama moni, o lo'u puipuiga. Faatasi ai ma Lana fesoasoani, sa ou manuia ai i le 27 tausaga o lo’u falepuipui ma taumafai e ola faamaoni ina ua toe talia a’u e le sosaiete i ona tagata.

O atalii o St. Francis, le Capuchin Friars Minor of the Marches, na faafeiloaia aʻu i le alofa serapi, e le o se pologa, ae o se uso. Ua 24 tausaga talu ona ou nofo faatasi ma i latou ma o lea ua ou vaavaai atu ma le toafilemu i le mavae atu o le taimi, ma faatalitali mo le taimi e talia ai i le silafaga a le Atua, ina ia mafai ai ona ou opoina e pele ia te au, ia latalata atu i laʻu agelu leoleo ma ia. lona tina pele o Assunta.

O i latou e faitau i lenei tusi atonu e avea ma se faataitaiga e sola ese ai mai le leaga ma mulimuli i le lelei, e le aunoa.

Ou te manatu o le lotu, faatasi ai ma ona mataupu, e le o se mea e mafai ona inosia, ae o le mafanafana moni, na o le pau lea o le auala saogalemu i tulaga uma, e oo lava i le sili ona tiga o le olaga.

Filemu ma le alofa.

Macerata, 5 Me 1961 ″.