Le Au Paia o Novema 17, tatou tatalo Elisapeta o Hanikeri, lana tala

O taeao, Aso Lulu 17 Novema, e faamanatu ai e le Ekalesia Katoliko le Princess Elisapeta o Hanikeri.

O le olaga o le Princess Elisapeta o Hanikeri e puupuu ma malosi: faʻaulu i le 4, faaipoipo i le 14, tina i le 15, saint i le 28. O se olaga atonu e foliga mai o se tala fagogo, ae o ona aʻa i le talafaasolopito o lona taimi ma lona faʻatuatua. .

Fanau mai i le 1207 e le Tupu o Andrew II, e latalata i Budapest i aso nei, na maliu Elisapeta i le 24 o ona tausaga, ia Novema 17, 1231, na o le 5 tausaga talu ona maliu Sagato Falanisisi. O ia Conrad o Marburg o le a ia tusi atu i le Pope: “E faaopoopo atu i nei galuega mo e matitiva, ou te fai atu i luma o le Atua ua seasea ona ou vaai i se fafine mafaufau faapea; ua toe foi mai i le mea tuufua na alu atu ai e tatalo, na vaaia ai o ia i le tele o taimi ma ona foliga pupula, a o ona mata e pei o ave o le la e lua”.

Le tane Louis IV maliu i Otranto o loo faatalitali e malaga faatasi Federico II mo le taua i le Nuu Paia. E toatolu le fanau a Elisapeta. Ina ua mavae le ulumatua o Ermanno, na fananau mai ai teine ​​laiti e toalua: Sofia e Gertrude, o lē na mulimuli ua fanau ua leai sona tamā.

I le maliu o lona toʻalua, na litaea Elisapeta i Eisenach, ona alu atu lea i le maota o Pottenstein e filifili mulimuli ane se fale tauagafau i Marburg e fai ma fale na fausia ai se falemaʻi i lana lava tupe, ma faʻaitiitia ai o ia i le mativa. Na lesitalaina o ia i le Fa'atonu Lona Tolu o Franciscan, na ia ofoina atu lona tagata atoa i le aupito itiiti, asiasi fa'alua i tagata mama'i i le aso, avea ma tagata 'aisi ma faia i taimi uma galuega sili ona maualalo. O lana filifiliga o le mativa na mapuna aʻe ai le ita o uso faaletulafono o ē na ō atu e aveese mai a latou fanau. Na maliu o ia i Marburg, Siamani i le aso 17 o Novema, 1231. Na faapaiaina o ia e Pope Gregory IX i le 1235.

Tatalo i le Peresetene Elisapeta o Hanikeri

Elisapeta,
talavou ma paia,
teine ​​faaipoipo, tina ma le masiofo,
lotomalie matitiva i oloa,
Sa e mauaina,
i le tulagaaao o Farani,
uluaʻi fua o na valaauina
e ola ai e le Atua i le lalolagi
ia faʻatamaoʻia ma le filemu, ma le faʻamasinoga
ma le alofa mo ē le tagolima ma le ua le aofia.
Le molimau o lou olaga
tumau pea o le malamalama mo Europa
e mulimuli i ala o mea moni lelei
o tagata uma ma tagata uma.
Faʻamolemole talosaga mai
mai i le Isi ma faʻasatauroina Keriso,
na e mulimuli i ai ma le faamaoni,
atamai, lototele, galue malosi ma talitonuina,
pei o tagata faufau moni
o le malo o le Atua i le lalolagi.
amene