Saint Stephen of Hungary, Saint of the day mo Aukuso 16

SONY DSC

(975 - Aukuso 15, 1038)

Tala o Sagato Setefano o Hanikeri
O le Ekalesia e lautele, ae o lona faʻaaliga e masani lava ona aʻafia, mo le lelei poʻo le leaga foi, e le aganuʻu a le atunuʻu. E leai ni "lautele" kerisiano; e i ai tagata Mekisiko kerisiano, kerisiano kerisiano, kerisiano kerisiano. Lenei mea moni o loʻo aliali mai i le olaga o Setefano, le toa a le atunuʻu ma le faʻaleagaga o Hungary.

Na fanau mai o se tagata faapaupau, na papatisoina o ia pe tusa o le 10 tausaga, faatasi ai ma lona tama, taitai o le Magyars, o se vaega na malaga atu i le Danube eria i le 20th seneturi. I le 1001 o ona tausaga na ia faaipoipo ai ia Gisela, le tuafafine o le tupu o le lumanaʻi, SantʻEnrico. Ina ua manumalo o ia i lona tama, sa faaaoga e Setefano se aiaiga o le faa-Kerisianoina o le atunuu mo mafuaaga faapolokiki ma faalelotu. Na ia taofiofia le tele o fouvalega a tamaloloa faapaupau ma tuʻufaʻatasia le au Magyars i se malo malosi. Na ia fai atu i le pope e faia mea mo le faʻatulagaina o le Ekalesia i Hanikeri ma faʻatonu foi e faʻaeʻe i ona luga le pope o le tupu. Na faapaleina o ia i le aso Kerisimasi XNUMX.

Na faʻatuina e Setefano se faiga o sefuluaʻi e lagolago ai ekalesia ma faifeau ma faʻamaloloina ai tagata matitiva. Mai 10 taulaga, na tatau ona fausia se ekalesia ma lagolagoina se ositaulaga. Na ia soloia aganuu faapaupau ma ni sauaga ma faatonu tagata uma e faaipoipo, vagana ai faifeau ma tagata lolotu. Na faigofie ona maua e tagata uma, ae maise o le mativa.

I le 1031, na maliu lona atalii o Emeric, ma le isi taimi na totoe o aso o Setefano na afua i le finauga e uiga i lona sui. O fanau a ona matua na taumafai e fasioti ia te ia. Na maliu i le 1038 ma na maua ai faʻatasi ma lona ataliʻi i le 1083.

Manatunatuga
O le meaalofa a le Atua o le paʻia o se alofa faʻa-kerisiano lea mo le Atua ma tagata. O isi taimi o le alofa e tatau ona i ai se stern vala mo le lelei silisili. Na osofai e Keriso le au pepelo i le au faresaio, ae na maliu e faʻamagaloina i latou. Na faateʻaina e Paulo le tamaloa mataʻutia o le ekalesia i Corinto "ina ia faaolaina lona agaga." O nisi kerisiano na latou tau ma le Crusades ma le maelega, e ui lava i mafuaʻaga le lelei a isi.

I aso nei, i le maeʻa ai o taua le aoga ma le loloto malamalama o le natura faigata o faʻamalosia tagata, ua tatou solomuli ese mai soʻo se faʻaoga o sauaga, faʻaletino pe "filemu". O loo faaauau pea lenei atinae maloloina a o fefinauai tagata pe mafai i se Kerisiano ona avea ma se tagata lotoa atoatoa pe i ai taimi e tatau ai ona teena faamalosi le tiapolo.