Discover SantʻAgostino: mai le tagata agasala i le faifeau Kerisiano

St. Augustine, le epikopo o Hippo i le itu i matu o Aferika (mai le 354 e oʻo i le 430 AD), o se tasi o mafaufau sili o le uluaʻi ekalesia Kerisiano, o se tagata aʻoaʻo e faapea o latou manatu na aafia ai Katoliko ma Roma Porotesano e faavavau.

Ae e lei sau Augustine ile Faa-Kerisiano i se auala faigofie. A o talavou o ia na amata ai ona ia saʻilia le mea moni i talitonuga faapaupau ma lotu taʻutaʻua o lona taimi. O lona olaga talavou na faʻailogaina foi i le ola le faʻamaoni. O le tala i lona liua, na faamatala i lana tusi Confessions, o se tasi lea o molimau sili faaKerisiano o taimi uma.

Uiga ala o Augustine
Na fanau Agostino i le 354 i Thagaste, i le itumalo o Aferika i Matu o Numidia, i aso nei o Algeria. O lona tama o Patrizio o se faapaupau sa galue ma sefe ina ia maua e lona atalii se aʻoga lelei. O Monica, lona tina, o se Kerisiano tuuto ma sa tatalo pea mo lana tama.

Mai aʻoga amata i lona nuu, na amata ai e Augustine ona suʻesuʻe i tusitusiga masani, ona alu ai lea i Carthage e aʻoaʻo i le tautalaga, na lagolagoina e se tagata lotu e igoa ia Romanian. O kamupani leaga na mafua ai amio leaga. O Augustine na alofa ia te ia ma na fanauina lona atalii, o Adeodatus, na maliu i le 390 TA

I le taʻitaʻia o lona fiaʻai i le poto, na avea ai Augustine ma Manichean. Manichaeism, faavaeina e le filosofia Peresia Mani (mai 216 i le 274 TA), aoao luaism, o se vaevaeina va i le lelei ma le leaga. E pei foi o le Gnosticism, o lenei tapuaiga fai mai o le poto faalilolilo o le ala lea i le faaolataga. Na ia taumafai e tuʻufaʻatasia aʻoaʻoga a Buddha, Zoroaster ma Iesu Keriso.

Ae i le taimi nei, na tatalo Monica mo le liua o lana tama. Na tupu lenei mea i le 387, ina ua papatiso Agostino e Ambrogio, le epikopo o Milan, Italia. Na toe foi Augustine i lona nuu o Thagaste, faauuina o se ositaulaga ma i ni nai tausaga mulimuli ane na tofia e avea ma epikopo o le aai o Hippo.

O Augustine na i ai lona atamai ae na ia tausia se olaga faigofie, e talitutusa lava ma se monike. Na ia faʻamalosia monasteries ma hermits i totonu o lana au epikopo i Aferika ma e faʻafeiloaʻi i taimi uma tagata asiasi e mafai ona auai i aʻoaʻoina talanoaga. E sili atu ona galue na fai ma patele patele nai lo le toʻesea o le epikopo, ae o lona olaga atoa, sa ia tusitusi pea.

Tusia i luga o tatou loto
Na aoao Augustine e faapea, i le Feagaiga Tuai (Feagaiga Tuai), o le tulafono sa i fafo atu o tatou, tusia i luga o papa maa, o Tulafono e Sefulu. O lena tulafono e le mafai ona aofia ai le taʻuamiotonuina, naʻo le solitulafono.

I le Feagaiga Fou, poo le Feagaiga Fou, o loʻo tusia i totonu ia i tatou le tulafono, io tatou loto, na ia fai mai ai, ma faʻamasinoina i tatou i le faʻaolaina atu o le alofa tunoa o le Atua ma le alofa.

Ae peitai, e le sau le faamasinoga mai a tatou lava galuega, ae e manumalo mo i tatou e ala i le maliu togiola o Keriso i luga o le satauro, o lona alofa tunoa e oo mai ia i tatou e ala i le Agaga Paia, e ala i le faatuatua ma le papatisoga.

Na talitonu Augustine e le faʻatagaina le alofa tunoa o Keriso ile tatou tala e foia ai a tatou agasala, ae o le fesoasoani ia tatou tausi le tulafono. Tatou iloa tatou te le mafai ona faʻaaloalogia le tulafono na o tatou, o lea ua tatou taʻitaʻia ia Keriso. O le alofa tunoa, matou te le o tausia le tulafono i le fefe, pei ona i ai i le Feagaiga Tuai, ae ona o le alofa, na ia saunoa ai.

I lona olaga atoa, na tusia e Aukuso e uiga i le natura o le agasala, le Tolutasi, o le filifiliga saoloto ma le agasala a le tagata, o faʻamanatuga ma le tausiga a le Atua. Na loloto le mafaufau o lona mafaufau, ma o le tele o ona manatu na maua ai le faʻavae o talitonuga faʻa-Kerisiano mo le tele o seneturi o lumanaʻi.

O le aʻoaʻoga tele a Augustine
O galuega lauiloa e lua a Augustine o le Confessions ma Le City a le Atua. I le Confessions, na ia faamatala le tala i lona faiaiga faateʻa ma le popolega a lona tina mo lona agaga. Na ia aoteleina lona alofa mo Keriso, ma fai atu, "O lea e mafai ai ona ou taofi le leaga aʻu ia te aʻu ma maua ai le fiafia ia te oe."

O le aai o le Atua, na tusia agai i le iʻuga o le olaga o Aukuso, na avea o se vaega o le puipuiga o le faaKerisiano i le malo o Roma. O le Emperor Theodosius na avea le Trinitarian Christianity ma lotu aloaia a le malo i le 390. I le luasefulu tausaga mulimuli ane, o le barbarian Visigoth, na taitaia e Alaric I, na faoa loa Roma. E toatele tagata Roma na tuuaia le faaKerisiano, fai mai o le soso ese ma aitu o Roma anamua na mafua ai lo latou toilalo. O isi vaega o le Aai o le Atua e feteʻenaʻi ma mea faalelalolagi ma selesitila.

Aʻo avea o ia ma Epikopo o Hippo, na faʻatu ai e Saint Augustine ni falefa mo tamaloloa ma fafine. Na ia tusia foi se tulafono, po o se seti o faatonuga, mo le amio a patele ma tuagane. Seʻi oʻo i le 1244 na faʻatasia se vaega o patele ma hermits i Italia ma faʻavae le Order of St. Augustine, faʻaaoga le tulafono lena.

Pe tusa ma le 270 tausaga mulimuli ane, sa fouvale ai foi le au faipule o Aukuso, o se tagata aʻoaʻoga o le Tusi Paia e pei o Augustine, i le tele o aiaiga ma aʻoaʻoga a le ekalesia Katoliko Roma. O lona igoa o Martin Luther ma sa avea o ia ma tagata taua i le Protestant Reformation.

Punaoa ma isi faitauga
Christian Apologetics ma Matagaluega ole Suesuega
Poloaiga a SantʻAgostino
Iunivesite o Fordham,
Le Tulafono a St. Augustine
Kerisiano i aso nei
Le toe afio mai
Confessions, St. Augustine, Oxford University Press, faaliliuga ma tusitusiga a Henry Chadwick.