Tolu Amerika Katoliko Katoliko o le a avea ma Au Paia

E toatolu Cajun Katoliko mai le faifeʻau o Lafayette, Louisiana o loo agai atu i le avea ma tagata paia aloaia ina ua maeʻa se sauniga iloga i le amataga o lenei tausaga.

O le sauniga o Ianuari 11, na tatalaina aloaia ai e le Epikopo J. Douglas Deshotel o Lafayette, mataupu a le au Katoliko e toalua i Louisiana, o Miss Charlene Richard ma Mr. Auguste "Nonco" Pelafigue.

O le mafuaʻaga mo le lona tolu o sui tauva mo le avea ma taʻitaʻi aloaʻia, Lieutenant Father Verbis Lafleur, na aloaʻia e le epikopo, ae o le faiga o le tatalaina o le mataupu e umi atu, ona e manaʻomia le galulue faʻatasi ma isi epikopo e lua - o isi faʻaopoopoga e mafua mai i le militeri a Lafleur.

O sui o sui tauva taʻitasi sa iai i le sauniga, ma tauaaoina i le epikopo ni aitalafu pupuu o le olaga o le tagata ma se talosaga aloaia mo le tatalaina o le latou faamoemoe. O Bonnie Broussard, o le sui o Uo a Charlene Richard, na saunoa i le sauniga ma faʻamamafaina le faʻatuatua faʻatuatuaina o Charlene i lona talavou.

O Charlene Richard na fanau i Richard, Louisiana ia Ianuari 13, 1947, o le Cajun Roman Catholic o se "teine ​​talavou masani" e fiafia i le pasiketipolo ma lona aiga, ma na musuia e le olaga o St. Therese o Lisieux, fai mai Broussard.

Aʻo naʻo ia o se tamaititi aʻoga tulaga lua, na maua e Charlene se faʻamaoniga o le kanesa o le lukimia, o le kanesa o le ponaivi o le ponaivi ma le tino o le tino.

O Charlene na togafitia le faʻanoanoa na maua i le "faʻatuatua e sili atu ma le malosi o le toʻatele o tagata matutua, ma ua ia maumauaʻi e le maimauina puapuaga e tatau ona ia uia, faʻatasi ma Iesu i luga o lona satauro ma ofoina atu lona tiga tele ma mafatiaga. Mo isi," o le tala lea a Broussard.

I vaiaso mulimuli e lua o lona olaga, na fesili ai Charlene ia Fr. Joseph Brennan, o se patele na sau e tautua ia te ia i aso uma: "Ua lelei Tama, o ai aʻu e ofoina atu oʻu puapuaga mo le aso?"

Na maliu Charlene ia Aukuso 11, 1959 i le 12 o ona tausaga.

"Ina ua mavae lona maliu, o le tuuto ia te ia sa vave ona salalau, o le tele o molimau na tuuina mai e tagata na faamanuiaina mai le tatalo i Charlene," o le tala lea a Broussard.

E faitau afe tagata e asiasi i le tuugamau o Charlene i tausaga uma, e pei ona taʻua e Broussard, a o le 4.000 na auai i le sauniga tele i le atoaga o le 30 tausaga talu lona maliu.

O le mafuaʻaga lona lua o le faʻamaonia aloaʻia i le Aso Toʻonaʻi na faʻapea o Auguste "Nonco" Pelafigue, o se tagata e faʻaigoa ia "Nonco" o lona uiga o le "uncle". Na fanau o ia ia Ianuari 10, 1888 latalata i Lourdes i Farani ma malaga atu ma lona aiga i le Iunaite Setete, lea na latou faamautu ai i Arnaudville, Louisiana.

O Charles Hardy, o le sui o le Auguste "Nonco" Pelafigue Foundation, na ia taʻua, na iu lava ina maua e Auguste le igoa tauvalaau "Nonco" poʻo le uso o lona tama ona sa "pei o se tuagane lelei ia i latou uma na ulufale atu i lana (liʻo) faatosinaga.".

Na aʻoaʻo Nonco e avea ma faiaʻoga ma aʻoaʻo i le lautele aʻoga i se taulaga maotua e latalata i lona nuu ae leʻi avea ma faiaoga taʻitasi o Arnaudville Little Flower School.

Aʻo aʻoga e avea ma faiaʻoga, na avea foi Nonco ma totino o le Faʻaaposetasi o Tatalo, o se faʻalapotopotoga na fanau i Farani ma o lona uiga e faʻalauteleina ma faʻasalalau le faʻamaoni i le Paʻia Sili o Iesu ma tatalo mo le pope. O lona faʻamaoni i le Paʻia Paia o Iesu o le a oʻo mai e valivali le olaga o Nonco.

"Na taʻutaʻua Nonco i lona faamaoni i le Paia o Iesu ma le Tamaʻitaʻi Maria," o le tala lea a Hardy.

"Na ia auai ma le tuuto i aso uma ma tautua i soo se mea na manaʻomia. Masalo o se mea e sili ona faʻamalieina, ma le rosary na fusi i lona lima, na kolosi ai e Nonco auala tetele ma tulaga lua o lona afioʻaga, ma faʻasalalau atu le tuuto i le Loto Paia o Iesu.

Na ia savali i auala o le atunuu e asia tagata mamaʻi ma e le tagolima ma teena tuʻuga a ona tuaoi e oʻo lava i tulaga ogaoga o le tau, aua na ia manatu o ana savali o se gaioiga penance mo le liuaina o agaga i le Lalolagi ma le faʻamamaina oi latou i purgatory, Na faaopoopo mai Hardy.

"O ia moni o se faievagelia i lea fale ma lea fale," o le tala lea a Hardy. I faaiuga o vaiaso, na aʻoaʻo ai e Nonco le tapuaiga i tamaiti aʻoga a le malo ma faʻamautuina le League of the Sacred Heart, lea na tufatufaina tamaʻi masina i le faʻamaoni i le lotoifale. Na ia faʻatulagaina foi fatufatuga faʻatinoga mo le vaitaimi o le Kerisimasi ma isi aso malolo faʻapitoa na faʻaalia ai tala faʻale-Tusi Paia, olaga o le au paʻia ma le tuuto i le Loto Paʻia i se auala mataʻina.

“I le faʻaaogaina o tala, na ia faʻasoa ai le alofa naunau o Keriso i ana tamaiti aʻoga ma le atunuʻu atoa. I lenei auala, na ia tatalaina ai le na o mafaufau ae o loto o ana tamaiti aʻoga, "o le tala lea a Hardy. Na taʻua e le faifeʻau o Nonco ia Nonco o se isi patele i lana aulotu, ma na iu lava ina maua e Nonco le pine a le Pro Ecclesia Et Pontifice mai ia Pope Pius XII i le 1953, "e amanaʻia ai lana tautua lotomaulalo ma le faamaoni i le Ekalesia Katoliko," o lana tala lea.

"O lenei teuteuga faapope o se tasi lea o faʻamanuiaga maualuga na faʻamanuiaina i sui o le au faʻamaoni," o le faʻaopopo lea a Hardy. "Mo le isi 24 tausaga seʻia oʻo i lona maliu i le 1977, i le 89 o ona tausaga, na faʻaauau ai lava ona faʻasalalau le faʻamaoni i le Paʻia Paia o Iesu mo le aofaʻi o 68 tausaga seʻia oʻo i le aso na maliu ai ia Iuni 6, 1977, o le tausamiga lea a le Le Loto Paia o Iesu, ”o le tala lea a Hardy.

Fr. Mark Ledoux, o se sui o Uo a Fr. O Joseph Verbis LaFleur, i le taimi o le sauniga ia Ianuari, na taua ai e faapea, o le faifeau o le militeli e sili ona manatuaina mo lana tautua toa i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi.

"P. O Joseph Verbis LaFleur na soifua i se olaga tulaga ese i le na o le 32 tausaga, ”o le tala lea a Ledoux.

Na fanau Lafleur ia Ianuari 24, 1912 i Ville Platte Louisiana. E ui lava na sau o ia mai “amataga faatauvaa… (ma) mai se aiga malepe,” ua leva ona moemiti LaFleur e avea ma patele, fai mai Ledoux.

I le taimi o lana taumafanafana taumafanafana mai le Notre Dame seminare i New Orleans, na faʻaalu ai e Lafleur lona taimi e aʻoaʻo ai catechism ma uluaʻi fesoʻotaʻiga.

Na faauuina o ia e avea ma patele ia Aperila 2, 1938 ma talosagaina e avea ma faifeau militeli i se taimi puupuu ae lei pa le amataga o le Taua Lona Lua a le Lalolagi. Muamua lava, na teena e lana epikopo lana talosaga, ae ina ua toe fesiligia e le patele mo le taimi lona lua, sa talia.

Na taʻua e Ledoux, "I le avea ai o ia ma faifeʻau, sa ia faaalia le lototoa i tua atu o le valaauga o le tiute.

"Ae pei o se Iapani pagota o taua na faʻaalia e Lafleur le malosi o lona alofa" ma le paʻia.

"E ui na kiki, fasi ma fasi e e na puʻeina o ia, ae na ia taumafai lava e faaleleia le tulaga o isi ana pagota," o le tala lea a Ledoux.

"Na ia tuu foi avanoa mo lona sola ese e pasi ai i le mea na ia iloa na manaʻomia o ia e ana tamaloa."

Mulimuli ane, na iu lava ina taunuu le patele i luga o se vaa ma isi Iapani POWs na le iloa ma le le gaoia e se vaʻa lalo Amerika na le iloa o le vaa na aveina pagota o taua.

"O ia na vaaia mulimuli ane ia Setema 7, 1944 aʻo ia fesoasoani i tamaloloa mai le fola o le vaa na magoto, lea na ia mauaina ai ma le peleue fatu ma le fetu apamemea. Ma ia Oketopa 2017, mo ana gaioiga o se pagota o taua, na maua ai e loʻu tama le lona lua o Distinguished Service Cross, "o le tala lea a Ledoux.

E leʻi toe mauaina le tino o Lafleur. O le Epikopo Deshotel i le Aso Toona na folafola lona faamoemoe e tatala aloaia le mataupu a le patele, o se tasi na mauaina pemita talafeagai mai isi epikopo na aafia i lenei faamoemoe.

Na faailoa Lafleur i lana saunoaga i le National Catholic tatalo i le taeao i Washington, DC i le aso 6 o Iuni, 2017, e le Archb Bishop Timothy Broglio o le militeri archdiocese, o ia na faapea mai, "O ia o se tamaloa i isi e oʻo i le iʻuga ... lona tulaga falepuipui ma le lototele foafoa. Na ia faʻaalia lona lelei e tausia ai, puipuia ma faʻamalosia aliʻi na falepuipui faʻatasi ma ia ".

“Toatele na sao mai ona o ia o se tamaloa amio mama na le tuʻuina pea ia lava. O le talanoa i le maoaʻe o le tatou atunuʻu o le talanoa lea i tamaloloa ma fafine o amio lelei na foaʻiina latou lava mo le manuia o tagata uma. Tatou te fausiaina mo se taeao fou pe a tatou aumaia mai lena punavai o le amio lelei ”.