O se mea e ofo ai le Atua I lona alofa i Auschwitz

E naʻo le faʻatasi ona ou asia Auschwitz.

E le o se nofoaga ou te manaʻo ou te toe sau ai i se taimi lata mai.

E ui o lena asiasiga i le tele o tausaga ua mavae, Auschwitz o se nofoaga e le tatau ona faʻagaloina.

Pe o potu tele e leai se pisa ma faʻamalama tioata, o tua atu ai o loʻo taatia ai toega o ofu na ave faʻagaeetia ma ato, tioata ma pepa ID poʻo (sili atu le leaga) o nifo poʻo lauulu na toso mai i fafo nofoaga o pagota; pe, o le manogi umi o kesi i tafatafa o le tolauapiga incinator chimneys; poʻo le mea moni e faapea o tala a tagata e uiga i birdong e le lagonaina i Auschwitz e moni - poʻo le a lava, Auschwitz e le o se faigofie nofoaga e galo. Pei o se miti leaga, e tumau pea i le manatuaina o se tasi ala mai. Naʻo le pau lea o le mea sa fai ma miti mo i latou na le faʻamalosia e falepuipui i totonu o ona pa uaea.

St. Maximilian Kolbe

O se tasi o nei pagota o le patele Polani, lea ua oti nei o ia, o Maximilian Kolbe. Na taunuu i Auschwitz i le aso 28 o Me, 1941. Ua le toe avea ma se tamaloa e igoa, a ua avea lea ma pagota nu. 16670.

Lua masina mulimuli ane, na ofoina e Kolbe lona ola e sefe ai le isi pagota na le masani ai muamua i le faifeau ae na faasalaina i le fiaaai. Na talia le ofa a Kolbe. Na aveina atu i le fia ai i le potu i lalo o le Block 11, e taʻua o le "Death Block". Na iʻu lava ina maliu Kolbe ia Aukuso 14, 1941, ina ua maeʻa ona tui.

Ina ua maeʻa ona asia le poloka na tuʻuina atu ai le ola e le tagata paia, ua oʻo i le taimi e tuʻua ai Auschwitz. O le mea moni, a na faʻailoa le mea moni, e le mafai ona ou vave alu ese mai lea nofoaga.

O le pa'ū o Rudolf Höss

I tausaga mulimuli ane, sa ou faʻalogo ai i se tala e leʻi mafaufauina e uiga ia Auschwitz. Ae, atonu, e leʻo se mea e leʻi mafaufauina. I lena laufanua, e tele naua le leaga, sa i ai foi le alofa tunoa.

Rudolf Höss, o le sa avea ma taʻitaʻiʻau o Auschwitz, na fanau i totonu o se aiga Siamani Katoliko tuuto. Taua Muamua a le Lalolagi na ou mulimuli i le le fiafia ao ou laitiiti. Matua i le na o le 17, Höss na tautua i le German Imperial Army o se le taliaina. I le vevesi o le atunuʻu na mulimuli mai le faiaina o lona atunuʻu, na toe foʻi ai Höss i le fale. E leʻi umi ae aʻafia o ia i vaega taumatau o le vaega tuʻufaʻatasi.

O i Munich ia Mati 1922 na suia ai lona olaga e faavavau. O le taimi lena na ia faʻalogo ai i le leo o se "perofeta", toe valaʻauina o ia i le galuega a le Fatherland. O se taimi taua lea mo le taʻitaʻi o le Auschwitz i le lumanaʻi, aua o le leo na tuia ai o ia o Adolf Hitler.

O le taimi foi lea na tuua ai e le 21 tausaga le matua o Höss lona talitonuga Katoliko.

Mai lava i lea taimi, na manino lava le ala o Höss. O lona aafia ai i le fasiotiga tagata na faaosofia e le au Nasi na mulimuli ane - sosoo ai ma le falepuipui, ae lei tatalaina i tua i le 1928 o se vaega o le lautele amnesty mo pagota. Mulimuli ane, na ia feiloai ma le ulu o le SS, Heinrich Himmler. Ma e leʻi umi ae faʻamanatuina loa Höss i nofoaga o maliu ai Hitila. O le isi taua a le lalolagi na mafua ai le faatafunaina o le laueleele. O le le manuia o le sola ese mai le au alualu i luma lagolagoina Höss i le Nuremberg faamasinoga e feagai ma moliaga o le faia o taua taua.

"Na ou faatonuina Auschwitz seʻia oʻo ia Tesema 1, 1943, ma na ou fuafuaina e tusa ma le 2.500.000 tagata na aʻafia na fasiotia ma faʻatafunaina iina e le kesi ma mu, ma e tusa ma le isi afa miliona na lolo atu i le fia 'aʻai ma faʻamaʻi, tusa o le 3.000.000 .XNUMX ua feoti. , "Höss taʻutino atu i ona tagata gaoia.

E leʻi masalomia lava le faaiuga. E leʻo foi foʻi le faʻasalaga: I totonu o lea lava potu faʻamasino, na molia ai le oti, Hoss e 45 tausaga le matua ile tautau.

Le faaolataga o Rudolf Höss

O le aso ina ua maeʻa le faʻaiuga, na tuʻuina atu ai e le pagota muamua o Auschwitz se talosaga i le faʻamasinoga mo le fasiotia o Höss, i luga o mafuaaga o le togalauapiga sa i ai muamua. Siamani POWs na faatonuina e faatu se pou iina.

O se mea na tanumia ai i lalo o le otaota o ona tausaga i le faamemelo i se perofeta pepelo, tumau o le mea moni o lona papatisoga, lona Katoliko na tuputupu ae ma, fai mai nisi, lona muamua manao e avea ma ositaulaga. Pe o mea na totoe o mea ia pe na o le fefe, Höss, i lona iloaina o le a oti o ia, fai mai e vaai se patele.

O e na puʻeina o ia sa tauivi e saili se tasi. I le leai o se faamoemoe, na manatua ai e Höss se igoa: Tama Władysław Lohn. O lenei Jesuit Polani na o le pau lea o le na faasaoina mai le nuu o le Jesuit na maliliu i Auschwitz i tausaga ua tuanaʻi. Na puʻe faapagota e le Gestapo le au Jesuits i Krakow ma auina atu i Auschwitz. Sili Jesuit i. Na iloa e Lohn le mea ua tupu, ona alu lea i le tolauapiga. Na aumaia o ia i luma o le taʻitaʻiʻau. O le patele, o le na mulimuli ane faʻatagaina e alu e aunoa ma se afaina, na faʻafiafiaina Höss. A o latalata lona faasalaga oti, na fai atu Höss i e na taofia o ia e suʻe le patele.

O Aperila 4, 1947 - Aso Faraile Lelei.

Mulimuli ane, ma i se taimi talafeagai, sa latou mauaina o ia. Ia Aperila 10, 1947, Fr. Na faʻalogo Lohn i le taʻutinoga a Höss ma i le aso na sosoʻo ai, i le Aso Faraile o le Vaiaso o le Eseta, o le tagata taʻusalaina na maua le Faʻamanatuga Paia.

Ole aso na sosoo ai na tusi atu ai le pagota i lona toʻalua:

"Faʻavae i luga o loʻu malamalamaʻaga o loʻo iai nei, ua mafai ona ou vaʻaia nei i aso uma le manino, tiga ma le tiga mo aʻu lava, o le talitonuga atoa o le lalolagi na ou matua talitonuina ma faʻamalosi e talitonu i ai na faʻavae i luga o aʻoaʻoga sese atoa. … Ma o aʻu amioga i le tautuaina o lenei talitonuga sa matua sese lava. … O loʻu aluese mai loʻu faatuatuaga i le Atua na faavae i luga o nofoaga sese atoatoa. O se taua faigata. Ae ua ou toe maua loʻu faʻatuatua i loʻu Atua. "

O le mulimuli mulimuli i poloka 11

I le taeao o Aperila 16, 1947, na tutu ai leoleo o le militeli faataamilo i Auschwitz ina ua taunuu Höss. Na ave o ia i le fale sa avea ma ofisa o le taʻitaʻifono. O iina na ia fesili atu ai ma ave i ai se ipu kofe. Ina ua uma ona inuina, ona ave lea o ia i le sela i le Block 11 - le "Death Block" - o le poloka lava e tasi na maliu ai St. Maximilian Kolbe. Lenei e tatau ona faʻatali Höss.

Lua itula mulimuli ane na taʻitaʻiina mai ai mai le Block 11. Na matauina e ana au osofaʻi le toʻafilemu o le pagota na faʻataʻitaʻiina ao ia savali saoasaoa i le tolauapiga agai i le faʻatalitali o loʻo i ai. Na tatau i le au faʻataunuʻuina ona fesoasoani ia Höss e aʻea luga o le nofoa i le pito i luga o le pa o le pa.

Na fofogaina le faʻasalaga aʻo faʻataʻamilo e le tagata faʻataʻamilo le ua o le aliʻi na faʻamasinoina, o ia lea na poloaʻi le fasiotia o le toʻatele o isi. Ma, ina ua pa'ū le leoa, na toso i tua e le tamaloa tautau ma aveese le nofoa.

Ina ua mavae lona maliu, sa lomia se tusi na tusia e Höss i nusipepa Polani. E faitauina faapenei:

“I le nofo toʻatasi o loʻu sela i le falepuipui, na atili ai ona ou amanaʻia. . . Ua ou faia ni puapuaga le mafaamatalaina… ae ua faamagaloina aʻu e le Alii le Atua “.

Le uiga silisili o le Atua

I le 1934 Höss na auai i le SS-Totenkopfverbände. O Potu Ulu ia o le Oti, na molia i le faʻafoeina o nofoaga o faʻalavelave a le au Nasi. Mulimuli ane i lena tausaga, i lona tofiga fou, na ia amataina lona muamua tofiga i Dachau.

I le 1934, na mulimuli ane faia e le tuafafine matua o Faustina Kowalska le tusia o se tusi otooto ai auiliiliga o mea na ia oo i ai e uiga i le mea o le a avea ma le tuuto lauiloa o le Divine Mercy.

I lana tusi o nei upu o loʻo faʻatatau i le tatou Aliʻi: "Na ia taʻutino mai o le alofa mutimutivale o le uiga silisili lea o le Atua".

O Aperila 1947 na o ane ai le au gaoi o Höss e saili Fr. Lohn, na latou mauaina o ia i latalata ane o Krakow.

O loʻo tatalo e ia i le Malumalu o Mamalu Mamalu.