Talalelei ma le Au Paia o le aso: 29 Tesema 2019

Tusi o le Failauga 3,2-6.12-14
E finagalo le Aliʻi ina ia aloaʻia le tama e fanau, na ia faʻatuina le aia tatau a le tina i le fanau.
Po o ai lava e faʻaaloalo i le tama togiolaina agasala;
Po o ai lava faʻaaloalo i le tina e pei o se tasi e faaputu oa.
O i latou e faʻaaloalo i le tama o le a maua le fiafia mai a latou fanau ma o le a taliina i le aso o lana tatalo.
Po o ai lava e faʻaaloalo i le tama o le a ola umi; po o ai lava e usitai i le Alii tuuina atu faamafanafanaga i le tina.
Ataliʻi, fesoasoani i lou tama a o matua, aua le faanoanoa ia te ia i le taimi o lona olaga.
Tusa lava pe leiloa lona mafaufau, alofa ia te ia ma aua le inoino ia te ia, a o e na i le atoa le malosi.
Talu ai o le alofa mo le tama o le a le faʻagaloina, o le a faitaulia o se paʻu mo agasala.

Salmi 128(127),1-2.3.4-5.
Amuia le tagata e matatau ile Alii
ma savali i ona ala.
O le ae ola i galuega a ou lima,
o le a e fiafia ma fiafia i mea lelei uma.

O lau teine ​​faʻaipoipo o se vine fua
i nofoaga lilo o lou fale;
o lau fanau e pei o laʻau olive
faataamilo i lau fale oloa.

E faʻapea foʻi 'ona faʻamanuiaina le tagata e mataʻu i le Aliʻi.
Faʻamanuia oe le Aliʻi mai Siona!
Tau ina ia e vaai i le manuia o Ierusalema
mo aso uma o lou olaga.

Tusi a St.Paul le Aposetolo i Kolose 3,12-21.
Uso e, ia oofu outou, pei ona alofagia e le Atua, tagata paia ma alofagia, o lagona o le alofa mutimutivale, agalelei, lotomaulalo, agamalu, onosaʻi;
onosaʻia le tasi ma le isi ma fefaamagaloaʻi, pe a iai se mea e faitio ai seisi tagata. E pei foi ona faamagaloina oe e le Alii, e faapena foi oe.
E sili i mea uma le alofa moni, o le fusi lea o le atoatoa.
Ma le filemu o Keriso nofo tupu i o outou loto, ona ua uma ona valaauina oe i le tino e tasi. Ma ia lotofaafetai!
O loʻo afio tele le afioga a Keriso i totonu ia te outou; aʻoaʻo ma apoapoai ia te oe lava ma le poto uma, pesega i le Atua mai le loto ma le loto salamo salamo, viiga ma pese faʻaleagaga.
Ma mea uma e te faia i upu ma galuega, fai mea uma i le suafa o le Alii o Iesu, ia e avatu le faafetai i le Atua le Tama e ala ia te ia.
O oe, ava, i lalo o le tane, e pei ona talafeagai ai ma le Alii.
Oe, tane, alofa i a outou ava ma aua le feita ia latou.
Oe, tamaiti, usitaʻi i matua i mea uma; o se mea malie lea i le Alii.
Tama, aua le soona ita i lau fanau ina ia le loto vaivai.

Mai le Evagelia a Iesu Keriso e tusa ai ma Mataio 2,13-15.19-23.
Na sau lava le Magi, ina ua faaali atu le agelu a le Alii ia Iosefa i le miti ma fai atu ia te ia: “Tu i luga, ave le tama ma lona tina faatasi ma oe ma sosola i Aikupito, ma e nofo ai iina seia ou lapataia oe, aua o Herota o lo o sailia le tamaititi. e fasiotia o ia. "
Ua ala nei Iosefa ma ave le tama ma lona tina ma ia i le po ma sola i Aikupito.
'Ua nofo ai o ia seʻia oʻoi le oti o Herota,' ina 'ia taunuʻu ai le afioga a le Aliʻi na ala mai i le perofeta: Na aʻu valaʻauina loʻu ataliʻi mai Aikupito.
Ina ua maliu Herota, na faaali se agelu a le Alii ia Iosefa i le miti
'Ona fai atu lea o ia' iā te ia, “Tu ia i luga, 'ave le tama ma lona tinā faʻatasi ma oe, ma e alu i le laueleele o Isaraelu; aua o e na taufaamataʻu le ola o le tama ua oti ».
'Ona tulaʻi lea o ia ma' ave le tama ma lona tinā ma latou ō atu i le nuʻuo Isaraelu.
Ae ina ua ia faalogo o Archelaus o le tupu o Iutaia e sui ia Herota lona tama, sa fefe o ia e alu iina. Na lapataia i se miti, na ia litaea i le itu o Kalilaia
ma o le taimi lava na ia taunuu ai o le a ia nofo i se aai na taʻua o Nasareta, e faataunuu ai le mea na fai mai ai perofeta: "O le a taʻua o ia o le Nasareta."

TESEMA 29

FIAFIA GERARDO CAGNOLI

Valenza, Alessandria, 1267 - Palermo, 29 Tesema 1342

Na fanau i Valenza Po, Piedmont, tusa o le 1267, ina ua mavae le maliu o lona tina i le 1290 (ua maliu lona tama), Gerardo Cagnoli tuua le lalolagi ma nofo o se tagata faimalaga, aioi mo ni falaoa ma asiasi i nofoaga paia. Sa i Roma, Naples, Catania ma atonu Erice (Trapani); i le 1307, na taia e le taʻuleleia mo le paia o le Franciscan Ludovico dʻAngiò, le epikopo o Toulouse, na ia ulufale ai i le Order of Minors i Randazzo i Sisili, lea na ia faia ai lana novitiate ma nofo ai mo sina taimi. Ina ua maeʻa ona faia vavega ma faʻamalosia i latou na iloaina o ia e ala i faʻataʻitaʻiga, na maliu o ia i Palermo i le 29 Tesema 1342. E tusa ai ma Lemmens, o le faʻamanuiaina na aofia i totonu o le lisi o tagata lauiloa Franciscans mo le paia o le olaga na tusia i le tusa o le 1335, o lona uiga, a o ia sa ou ola pea. O lana tapuaiga, na vave salalau i Sisila, Tuscany, Marche, Liguria, Corsica, Mallorca ma isi nofoaga, na faʻamaonia ia Me 13, 1908. O le tino na faʻaaloaloina i Palermo, i le basilica o San Francesco. (Lumanaʻi)

TATALO

O Beato Gerardo, na e alofa tele i le taulaga o Palermo ma e te galue malosi mo tagata o Palermo e manatu ia latou e laki e maua tino o lou tino. E fia ni faamalologa faavavega! e fia ni feeseeseaiga na toefaaleleia! e tele loimata ua mago! e toʻafia agaga e te aumaia i le Atua! Auoi! ia aua neʻi galo lou manatuaina ia i matou, pei o lou alofa agaʻi i ou tuaoi e le uma i le lalolagi; alofaaga lea ua faaauauina i le lagi i le faavavau manuia. Ia o i ai.