Taupou o vaipuna e tolu: faamalologa tulaga ese na tupu i le malumalu


O le saʻo iloiloga o le vavega uiga o faʻamalologa muamua na tupu i le faʻaaogaina o le fanua o le Grotto ma faʻamalosia le puipuiga ma le fautua o le Taupou o Faʻaaliga, na faia ma le mautinoa e le fomaʻi Dr. Alberto Alliney, sui o le International Office of Doctor o Lourdes, e nafa ma le faʻamaonia o le natura o faʻamalologa. Na ia lomia faʻaiuga:

A. Alliney, Le Ana o Punavai e Tolu. - O mea na tutupu i le aso 12 Aperila 1947 ma isi faʻamalologa i lalo o suʻesuʻega e ala i faʻasaienisi faitioga faʻafomaʻi - ma le faʻatomuaga a Prof. Nicola Pende -, Tip. Union of Graphic Arts, Città di Castello 1952.

Lana faaiuga i luga o le apitiona. Ina ua maeʻa ona lafoa seisi faʻamatalaga masani-pseudo, na ia faʻaiʻu mai:

- Mai le tala ia Cornacchiola, faʻamaonia e le tala a le fanau e toatolu, matou te iloa na vave ona aliaʻe mai le Tamaʻitaʻi Matagofie, atoatoa i le manino ma le saʻo o foliga, tumu i le malamalama, ona foliga laʻau mumu, lanumeamata lona ofu mafanafana, piniki fusi, paʻepaʻe ia ofu ofu ma efuefu; o se matagofie e le mafai e upu a tagata ona faʻamatalaina; na aliali mai i le susulu o le la i le gutu o le ana; e leʻi mafaufauina, e teʻi lava, e faʻafuaseʻi, e aunoa ma ni mea faigaluega, e aunoa ma se faʻatali, e aunoa ma ni faufautua;

na o le taimi muamua na vaʻaia e tamaiti e toʻatolu ma lo latou tama, na o le lua taimi na o Cornacchiola;

na o faatasi ma osmogenesis (manogi gaosi) e oo lava i sina mea mamao, e ala i fesuiaiga ma salamo ma e ala i fofo faamalologa sili atu sili atu uma fofo malosi iloa e le saienisi;

sa toe faʻalu i lona lava taimi e lua (o le tusi, mafaufau oe, mai le 1952), pe a e manaʻo ai;

ma ina ua tuanaʻi le sili atu ma le itula o talanoaga, na luelue le ulu o le Tamaʻitaʻi Matagofie, toe lua pe tolu sitepu i tua, ona faliu lea i tua ma ina ua maeʻa le isi fa pe lima sitepu na mouʻese a o latalata i le maʻa o le pozzolana lalo o le ana.

Mai nei mea uma, e tatau ona ou faʻaalia o le faʻaaliga o loʻo tatou feagai, e moni ma o se faʻavae lotu ».

- Na lipotia e Fr Tomaselli lana tusi, lea ua uma ona tatou taʻua, The Virgin of Revelation, pp. 73-86, o nisi o le tele ma le faʻamalologa faʻamalologa na tupu a le o le Grotto lava ia poʻo le fanua o le Grotto na tuʻuina i tagata mamaʻi.

«Mai masina muamua, ina ua maeʻa le vaʻaiga, na salalau talafou o faʻamalologa ofoofogia. Ona filifili lea o se vaega o fomaʻi e faatu se kolisi o le soifua maloloina e puleaina nei faʻamalologa, ma se ofisa galulue faʻatasi.

Na feiloai fomai i le sefululima aso ma o sauniga na faailogaina i le tele o le faasaienisi ma le matuia.

I le faʻaopopoga i le faʻamalologa ofoofogia o le fitafita Neapolitan na taofia i le falemaʻi i Celio, na lipotia foi e le Tusitala le faʻamalologa faavavega o Carlo Mancuso, na aumaia le Town Hall, iinei i Roma ua 36 tausaga le matua; i le aso 12 o Me 1947 na paʻu ai i totonu o le pou o le lifi, ma mafua ai se lavea ogaoga i lona pelvis ma olopalaina lona lima taumatau.

I le peleni, ina ua mavae le sefululima aso o le falemaʻi, sa aveina atu o ia i le fale.

Ia Iuni 6, na tatau ona aveʻese le au faʻafiafia; ua le toe mafai e le tagata maʻi ona tetee i tiga.

Na logoina e le Giuseppine Sisters le mataupu, ma auina atu ia te ia se fanua mai le Tre Fontane. Aiga tuu i luga o ona tiga itu. Sa vave ona taofia tiga. Na lagona e Mancuso ua faamaloloina, tu i luga, toese ese fusi, fai ona ofu vave ma tamoe i luga o le auala.

O le X-ray na faʻaalia ai o ponaivi o le pelvis ma alofi lima o loʻo tumau pea ona valavala: ae o le vavega tagata e leai se tiga, leai se faʻalavelave, na te mafaia saoloto ona faia soʻo se gaioiga.

Ou te lipoti atu, naʻo le tele lava o isi mea na tutupu i lenei vaitaimi, le faʻamalologa o Tuafafine Livia Faʻataʻitaʻiga o Afafine o lo tatou Faletua ia Monte Calvario, i Via Emanuele Filiberto, i Roma foi.

Ua sefulu tausaga o feagai le tuafafine ma le maʻi o Pott ma ua fa fa na faamalosia ona taoto i luga o le laulau i le moega.

Uunaia e fesili i lo matou Tamaʻitaʻi mo le faʻamalologa, na ia musu e faia, ua manaʻo e talia le mafatiaga mataʻutia mo le liua o tagata agasala.

I se tasi po na faataapeapeina ai e le tamaitai tausi soifua le fasi eleele mai le Grotto i luga o lona ulu ma o le faamaʻi matautia na mou ese atu lava; o le aso 27 o Aukuso 1947.

Mo isi mataupu faasaienisi pulea, faitau le tusi na taua i luga e prof. Alberto Alliney. Peitaʻi e tatau ona faʻatali mo le tele o faʻamaumauga o loʻo ia te ia e avea ma Mea Paʻia e faʻasalalau faʻalauaʻitele.

E leitioa a oʻo mai pea le toʻatele o tagata faʻamaoni faʻatasi ma nai tagata asiasi fiailoa, ae e leʻi umi ae taia e le matagofie na mafua mai ile faigofie ole nofoaga ma le faʻatuatua o le tele o tagata.

I taimi o tatalo faʻaletausaga tatalo i luma o le Grotto, o tagata taʻutaʻua sa matauina i le au faʻatuatua, pei o: Antonio Segni, le Afioga Palmiro Foresi, Carlo Campanini, le Afioga. Enrico Medi. .. O le mulimuli o se tagata tapuaʻi faamaoni o le Malumalu. O le Travertine Arch ma le lapoʻa Marian ofutau i luma o le Grotto e mafua ona o lona agalelei.

Faatasi ai ma le au maimoa asiasi, tele cardinals: Antonio Maria Barbieri, archb epikopo o Montevideo o le muamua katinale na fai atu e ulufale i le Grotto e tootuli i luga o le eleele leai ni mea ma le paʻu paia; James Mc Guigar, o le akiepikopō o Toronto ma le peraimeri a Kanata, o le sui sili o le Nofoaga na amata mai ai; O José Caro Rodriguez, o le akiepikopō o Santiago de Chile, o ia na muamua lauiloa i le talafaʻasolopito o le Ana o le Vaipuna e Tolu, i le Sipaniolo ...
Le ola fou
O se vavega matua ese lava o le suiga na tupu i le Cornacchiola e Grazia. O le faʻaaliga o le Taupou, o le umi, tina, fesoʻotaʻiga le aoga a le Taupou, i le tasi filifilia; O lenei faʻafuaseʻi, e leʻi mafaufauina, na mafua ai le vave suia o le tagata faifai pea ma le finauvale, o le tagata talitonu i le talaʻiga a le lotu Porotesano, ma le manava i le Ekalesia Katoliko, ma le Pope, ma le Tina e Sili ona Paia a le Atua, ma avea ai ma Katoliko malosi. aposetolo maelega o le faaalia mai o le upu moni.

O le mea lea na amata ai se olaga fou o le toe faʻaleleia, o se lagona moni o le toe faʻasaʻo vave i le tele e mafai ai, ina ua maeʻa le tele o tausaga na faʻaalu i le galuega a Satani.

O se naunautaiga le mafaagaloina e molimauina le vavega na galue le alofatunoa ia te ia. O taimi ua tuanaʻi e toe foʻi i lou mafaufau, na manatua e Bruno, ae ina ia faʻasala, ia matua faʻamasino ia te ia lava, ia sili ona iloiloina le alofa mutimutivale o le Atua ia te ia o se tagata agasala, ia atili ai ona maelega i le mauaina o leiloa taimi, i le salalau lelei ma sili atu i se numera sili ona toatele o tagata alofa mo le Virgin Virgin, tutusa alofa mo le Sui o Keriso ma mo le Ekalesia Katoliko, Aposeo, Roma o le taulotoina o le Rosario Paia; ma e mafuli i le loloto tuuto atu ia Iesu le Eukalesitia, i Lona Loto Sili Paia.

Ua 69 nei le matua o Bruno Cornacchiola; ae ia i latou o loʻo fesiligia nei o ia mo le aso na fanau ai, na ia tali mai: "Na ou toe fanaufouina i le aso 12 o Aperila, 1947".

O lona loto naunautai: ia e fesili lava ia faʻamagaloga mai ia i latou oe na inoino i le Ekalesia na faia mea leaga. Na alu o ia e suʻe le patele ua alu ifo mai le otaota, ma mafua ai ona le gauia o lona auvae: na ia fesili ma maua mai le faamagaloga ma le faamanuiaga faaositaulaga.

Peitai, o lona manatu muamua lava, na tumau ai lava ona taʻutaʻu atu e ia lava i le pope, Pius XII, lona manatu valea e fasioti ia te ia, ma tuu atu ia te ia le pelu ma le Tusi Paia faaliliuina e le Protestant Diodati.

O le avanoa na faʻaalia e ia lava pe tusa o le lua tausaga mulimuli ane. I le 9 Tesema 1949 sa i ai se taua taua faʻaaliga lotu i le St. Peter's Square. O le tapunia o le Crusade of Goodness.

O le Pope i na aso, mo le tolu afiafi, na ia valaauliaina ai le aufaigaluega o le tarama latou te tauloto faatasi le Rosary ma lana falelotu. O le Jesuit Tama Rotondi na taitaia le vaega.

«Faatasi ai ma le aufaigaluega - fai mai Cornacchiola - Sa ou i ai foi iina. Na ou aveina le pelu ma le Tusi Paia, na tusia ai: - O le oti lea o le Ekalesia Katoliko, ma le ulu o le Pope -. Sa ou manaʻo e ave le pelu ma le Tusi Paia i le Tama Paʻia.

Ina ua uma le Rosary, ona fetalai mai lea o le Tama ia i matou:

"O nisi o outou e mananao e talanoa mai ia te aʻu." Sa ou tootuli i lalo ma fai atu: - Lou Paia, o aʻu lava!

O isi tagata faigaluega na latou faia le avanoa mo le pasi a le Pope; na ia faalatalata mai, faalagolago mai ia te aʻu, tuu lona lima i luga o loʻu tauʻau, aumai faalatalata mai ona foliga ia te aʻu ma fesili mai: - O le a lea, loʻu atalii?

- Lau afioga, o le Tusi Porotesano lea na ou sese faʻamatalaina ma na ou fasiotia ai le tele o agaga!

Na ou tagi, ma na ou tuuina atu foi le gao, na ou tusia ai: "Oti i le Pope" ... ma sa ou fai atu:

- Ou te aioi atu ia faʻamagalo oe mo le lototetele na o le mafaufau i lenei: Sa ou fuafuaina e fasioti oe i lenei gao.

Na ave e le Tama Paia ia mea, tilotilo mai ia te aʻu, ataata ma fai mai

- Loʻu ataliʻi e, o lenei mea semanu e leai se mea e te faia ae na o le avatua o se maturo fou ma se Pope fou i le Ekalesia, ae ia Keriso se manumalo, se manumalo o le alofa!

- Ioe -, na 'ou alaga, - ae oute ole atu pea mo se faʻamagaloga!

- Ataliʻi, na faʻaopopo mai e le Tama Paʻia, o le faʻamagalo sili o le salamo.

- Lau Afio, - Na ou faʻaopoopo, - taeao o le a ou alu i le mumu Emilia. Sa valaaulia aʻu e epikopo iina e faia se tafaoga faamasani faalelotu. E tatau ona ou tautala e uiga i le alofa mutimutivale o le Atua, lea na faʻaalia mai ia te aʻu e ala i le Taupou Sili ona Paia.

- Ua lelei! Ua ou fiafia! Alu ma laʻu Faʻamanuiaga ile laʻititi Italia Lusia!

Ma o le aposetolo o le Taupou o Faʻaaliga e leʻi taofia lava, i nei tolusefulu-lima tausaga, e faia le mea sili na te mafaia, poʻo fea lava e valaauina ai o ia e le pulega faʻalelotu, i lenei galuega o ia o se perofeta, o se puipuia o le Atua ma le Ekalesia, faasaga i tagata feoaʻi solo, faasaga fili o lotu faʻaalia ma soʻo se olaga sologa lelei o tagata.

LʻOsservatore Romano della Domenica, o le 8 Iuni 1955, na tusia:

- Bruno Cornacchiola, o le liliu mai le Madonna delle Tre Fontane i Roma, o le na uma ona talanoa muamua i LʻAquila, na maua o ia i le Aso Sa o le Pama i Borgovelino di Rieti ...

I le taeao, na ia matua faʻagaeetia le au faʻalogologo i le faʻatusatusaga manino na ia faia i le va o tagata paolo o le Passion ma le tele sauaga o Keriso i lo tatou vaitaimi.

I le aoauli, i le taimi atofaina, o le au faʻamaoni o lenei ma aulotu lata ane, o e na tele lava ona tali mai i le valaʻaulia, na lagona le tetemu o lagona ma le tagi o loimata, o le fiafia i le faʻafofogaina o le maoaʻe tala o lana faʻamaonia faamaoni ina ua maeʻa le vaʻai matagofie a le Madonna i lena taimi mamao ia Aperila, na ia pasi mai le matiuʻu o Satani i le saolotoga faʻa-Kerisiano-Katoliko, lea ua avea nei ma aposetolo.

O le fiafia o Epikopo, o faifeau maelega o agaga na tuuina atu ia i latou, na taʻitaʻia Bruno Cornacchiola e faatino lona maelega ma le maelega aposetolo toetoe lava i soo se mea, e oʻo atu i Kanata, lea na ia talanoa ai - le isi meaalofa tulaga ese - i le Farani!

I le agaga lava lea e tasi o le galuega faʻa-Kerisiano-Katoliko ma le au aposetolo moni, na talia ai e Cornacchiola le palota e avea ma Faipule i Roma, mai le 1954 i le 1958.

«I se sauniga o le Capitoline Assembly na ou tu ai i luga - fai mai Bruno lava ia - e tautala. E pei ona masani ai, o le taimi lava na ou tu ai i luga, na ou tuu le Faasatauroga ma le Rosario i luga o le laulau i oʻu luma atu.

O le Porotesano lauiloa sa i luga o le Fono. Na vaʻai mai i laʻu taga, ma le agaga tau faʻamataʻu, na ia faʻateʻa mai: - O lea seʻi o tatou faʻalogo i le perofeta ... o le na fai mai na vaʻai i la tatou Faletua!

Na ou tali atu: - Faʻaitete! ... Mafaufau pe a e tautala ... Aua atonu i le isi sauniga o le ai ai mumu fugalaʻau i lou nofoaga! ".

O i latou e masani ma le Mau o le a manatuaina i nei upu le taufaamataʻu o le perofeta Amosa ia Amasia, schismatic faitaulaga o Peteli (Am. 7, 10-17), ma le valoʻaga o le faaaunuua ma le oti, i le tali atu i le taufaifai na tuuina atu ia te ia, lea perofeta pepelo.

A o le mea moni, a maliu se tasi mai le au faipule poʻo le au faipule o le taulaga, i le isi fonotaga e masani ai ona tuu se faʻaputuga o fugalaʻau mumu, rosa ma laupepa i le nofoaga o le ua maliu.

Tolu aso talu le fesuiaiga, tauemu ma apoapoaʻiga faaperofeta, na maliu moni ai lena Porotesano.

I le isi fonotaga a le pulega a le malo, na vaaia ai le fugalaʻau mumu i le nofoaga o le ua maliu ma tagata na fefaʻasoaaʻi fefaʻasoaaʻi foliga o le maofa.

"Mai lava i le taimi lena - faaiu Cornacchiola -, ina ua ou tu i luga e tautala, sa ou matamata ma faalogo, ma faapitoa le fiafia".

O Bruno na maliu lona toʻalua lelei o Jolanda i le ono tausaga talu ai; i le faʻamautuina o lana fanau, o loʻo ia ola mea uma mo le au faifeʻau o loʻo ia faʻatinoina ma faʻaauau mai lea taimi i lea taimi ia i ai le meaalofa le mafaatusalia o le vaʻai i le Sili Paʻia Taupou o Faʻaaliga, ma feʻau faʻatulagaina mo le Sili Pontiff.

«Amata mai Roma i le taʻavale, e faigofie ona taunuʻu i le Fale Faʻasao o Divino Amore, e mulimuli ane, e fetaiaʻi ma le isi auala - o tusia e Don G. Tomaselli.

«I le fetaulaiga ala o le Trattoria dei Sette Nani, amata Via Zanoni. I le numera 44, o loʻo iai le faitotoʻa, ma le faʻailoga SACRI o lona uiga: "Malolosi Toa o Keriso le Tupu Tino Ola".

«O le fale fou faatoa fausia e siʻo ai se vila, ma tamaʻi auala teuteu i fugalaʻau, o le ogatotonu o loʻo tu ai se fale faʻalelei.

«Iinei, i le taimi nei, o Bruno Cornacchiola o loʻo nofo ma se afioʻaga o agaga naunautai, o itupa uma e lua; latou faia se Masani Catechetical misiona, i lena itu ma i le tele o isi i Roma.

«O le nofoaga o lenei nofoaga fou o le SACRED ua taʻua o le" Casa Betania ".

«I le aso 23 o Fepuari 1959, na tuu ai e le Archb Bishop Pietro Sfair, o le sa avea muamua ma polofesa o le Arapi ma le Syriac i le Iunivesite o Pontifical Lateran, le Maa Muamua. Na lafo e le Pope le Faʻamanuiaga Faʻamalosiʻau ma moomooga mo le atinae tele o le Galuega.

«O le Maa Muamua na aumaia mai totonu o le Grotta delle Tre Fontane.

«O le tagata liliu mai, o lea ua litaea nei mai le ofisa o se ave feʻaveaʻiga, na tuuina atu o ia lava tino ma agaga i le au aposetolo.

"E alu o ia i le tele o taulaga, i Italia ma isi atunuu, na valaaulia e le faitau selau o Epikopo ma patisi aulotu, e fai ni konafesi i le toatele o tagata o loʻo auai, o loʻo naunau e fia iloa o ia ma faʻalogo mai i lona lava gutu le tala o lona liliuina ma le faʻaaliga selesitila. o le Taupou.

«O lana upu mafanafana na paʻi atu i loto ma o ai na te iloa le toʻafia na liliu i lana tautala. «Mr. Bruno, ina ua maeʻa feau na mauaina e le Our Lady, na malamalama lelei i le taua o le malamalama o le faʻatuatua. Na i ai o ia i le pogisa, i le ala o mea sese, ma na faʻaolaina o ia. O lenei ua ia manaʻo e aumai o ia ma lana 'au o Arditi le malamalama i le tele o agaga o loʻo tautagotago i le pogisa o le valea ma le sese "(i. 91 f.).

Tusitusiga na aumai mai faʻamatalaga eseese: Talaʻaga o Cornacchiola, SACRI; Le Tamaʻitaʻi Matagofie o Vaipuna e Tolu e Patele Angelo Tentori; O Le Soifuaga o Bruno Cornacchiola e Anna Maria Turi; ...

Asiasi i le '' upega tafaʻilagi http://trefontane.altervista.org/