O le Assisi Summit e taulaʻi i le Pope i luʻitau i le itu o loʻo aʻoaʻoina ai

O le patele ma tagata fai mai o Atenitina, fai mai o se tauaofiaga taua na setiina mo Novema i le aulotu Itali o Assisi, o le nuu o San Francesco, o le a faʻaalia ai le vaʻai o le pope na avea le igoa o Francesco mo se suiga tele e faʻatatau i le tagata o le "pathological state" ”O le tamaoaiga lalolagi.

"Ua faalautele atu le tala a Pope Francis mai Evangelii Gaudium i Laudato. O le valaaulia e faatino se ata fou o le tamaoaiga o lo o taulaʻi i le tagata ma faaitiitia le le saʻo," faʻalapotopotoga o tagata lautele o loʻo tuʻufaʻatasia tauleleʻa ma tamaʻitaʻi e suʻesuʻe ai aʻoaʻoga a le Ekalesia.

Na faatulagaina e Caruso se laina i luga ole laiga e faalauiloa le fonotaga o Novema i le Aso Gafua 27 Iuni, e aofia ai ni leo taua se lua i le tauiviga a Francesco e faasaga i le mea na ia faaigoaina o le "aganuu ina ia togi ese": le tagata faigaluega Argentina, Augusto Zampini ma le polofesa Italia Stefano Zamagni. O le mea na tupu ua tatala ma o le a faʻatautaia i le gagana Sipaniolo.

Na tofia talu ai nei Zampini fesoasoani failautusi o le Vatikana dicastery mo le tuufaatasia o tagata soifua. Zamagni o se polofesa i le Iunivesite o Bologna, ae o ia foi o le peresetene o le Pontifical Academy o Social faasaienisi, avea o ia o se tasi o le au maualuluga maualuluga tagata i le Vatikana.

O le a latou auai faatasi ma Martin Redrado, sa avea muamua ma peresitene o le faletupe a Atenitina (2004/2010), ma Alfonso Prat Gay, sa avea muamua ma peresitene o le Pope's country bank, ma faifeau o le tamaoaiga talu mai 2015/2016.

O le laupepa na mamanuina e avea ma se vaega o le tapenaga mo le mea na tupu i Assisi, ua faʻaigoaina "The Economy of Francis", ua faʻatulaga ia Novema 19-21, ina ua maeʻa le faʻamaʻi a le COVID-19 coronavirus ona o lona tolopoina i le Mati. Ua fuafuaina e faʻatasia faʻatasi 4.000 tamaiti talavou alualu i luma tamaoaiga, sosaiete pisinisi taʻitaʻi, Nobel Taui manumalo ma ofisa mai faʻalapotopotoga faavaomalo.

Ae le i tolopoina lea mea na tupu, na talanoa ai Zampini ia Crux e uiga i le uiga o le talosaga mo se ata fou o le tamaoaiga.

"E faʻafefea ona faia se fesuiaiga i se tamaoaiga e faʻavae i luga o fossil suauu i se tasi malosiaga faʻafouina, e aunoa ma le mativa totogi mo lenei suiga?" ekalesia. E faʻafefea ona tatou tali atu i le tagi a tagata matitiva ma le lalolagi, faʻafefea ona tatou faʻatupuina le tamaoaiga o loʻo tautuaina tagata, ma avea ai tupe ma tautua mo le tamaoaiga moni? O mea ia a Pope Francis fai mai ma o loʻo matou taumafai e vaʻai pe faʻapefea ona faʻatino. Ma e toʻatele o loʻo faia. "

Na taua e Redrado ia Crux o le "The Francis Economy" o se "sailiga mo se auala fou, o se tulaga fou tau tamaoaiga e tau ai le le saʻo, mativa, le tutusa."

"O le sailiga lea mo se faiga sili ona lelei o le kapeteni, e faatea ese le le tutusa o loʻo faʻaalia e le faʻatupuina o le tamaoaiga o le lalolagi," o lana tala lea, ma matau o nei tulaga le tutusa o vaaia foi i totonu o atunuʻu eseʻese.

Na ia filifili e auai i le laupepa aua, talu ona ia aʻoaʻoina le tamaoaiga i le National University of Buenos Aires, ua iloga o ia e le aʻoaʻoga faa-kerisiano, aemaise ai o Jacques Maritain, o se faifilosofia Farani Katoliko ma na ia tusia le silia ma le 60 tusi na lagolagoina se "humanism" Kerisiano tuʻufaʻatasi ”faʻavae i luga o le itu faʻaleagaga o le natura o le tagata.

O le tusi a Maritain "Integral humanism" na tulei ai lenei tama fai pisinisi ina ia malamalama i le tala a Francis Fukuyama ina ua pa'ū le pa o Perelini, i le lagona o kapitalisani e le o le iuga lea o tala faasolopito, ae o loʻo ia faia ni luitau fou e faaauau ai e saili ai se sili atu unaʻina tamaoaiga faʻataʻitaʻiga.

"O lena suʻesuʻega o le mea lea o loo faia e Pope Faranisisi i aso nei ma lana amio lelei, mafaufau ma le taʻuleleia, e unaʻia ma faaosofia le au tamaoaiga ma le au fai tulafono lautele e saili ni tali fou i luitau o loo faia e le lalolagi mo tatou," o le tala lea a Redrado.

O nei luʻitau na iai i luma o le faʻamaʻi ae sa faʻapupulaina ile tele o mea mataʻutia e ala i le soifua maloloina o loʻo feagai ma le lalolagi.

E talitonu Redrado e manaʻomia se ata faataʻitaʻi sili ona taugofie ma, i luga aʻe o mea uma, e faʻaosofia le "agai i luga o agafesootai, o agavaʻa o ia mafai ona faʻaleleia, i le mafai ona alualu i luma". E le mafai lea mea i le tele o atunuu i aso nei, na ia faailoa mai, faatasi ai ma le faitau miliona o tagata i le salafa o le lalolagi ua fananau mai i tulaga o le mativa ma ua le maua ni atinae po o se fesoasoani mai le setete poʻo ni faʻalapotopotoga tumaoti ua faʻatagaina latou e faʻaleleia atili a latou mea moni.

"Aunoa ma se masalosalo, o lenei faʻamaʻi ua iloga ai le le tutusa o isi tagata nai lo se isi lava taimi," o lana tala lea. "O se tasi o mataupu tele i luga ole maʻi pologa [o le] unaia o le tulaga tutusa e fesoʻotaʻi ai tagata le motusia, ma faʻasalalauga lautele ma ma a tatou fanau o loʻo avanoa i faʻamatalaga tekonolosi e faʻatagaina ai latou i latou e avanoa i ni totogi sili atu o totogi galuega."

Redrado e faʻamoemoe foi i le post-coronavirus toe afaina e i ai le tumau, e ui lava e le mautu, aʻafiaga mo faiga faʻapolokiki.

"Ou te manatu e tatau ona iloilo le au faʻatino i le iuga o le faʻamaʻi, ma e tofu kamupani ma o le a i ai nei pulega toe filifilia pe leai. O loʻo vave tele ona talanoa e uiga i le aʻafiaga o le a i ai i faʻalavelave faapolokiki ma agafesootai, ae o le a le taumateina le i ai o se mafaufau loloto mai kamupani taʻitasi ma mai le vasega foʻi o faipule, "o lana tala lea.

"O laʻu faʻamatalaga o le alu i luma, o a matou kamupani o le a sili atu ona tele mea faigata ma o tatou taʻitaʻi ma i latou e le malamalama i ai o le a mautinoa lava le o ese," o le tala lea a Redrado.