Ke hobane'ng ha Jesu a hlahetse Bethlehema?

Hobaneng ha Jesu a hlahetse Bethlehema ha batsoali ba hae, Maria le Josefa, ba ne ba lula Nazaretha (Luka 2:39)?
Lebaka le ka sehloohong leo ka lona Jesu a hlahetseng Bethlehema e ne e le ho phethahatsa boprofeta bo fanoeng ke moprofeta e monyane Mikea. O itse, "Mme wena, Bethlehema Efrathah, leha o le bonyane hara dikete tsa Juda, ho wena (Jesu) O tla tla (o tla tswalwa) ho Nna, ya tlang ho ba Mmusi wa Iseraele ..." (Mikea 5: 2, HBFV kaofela).

E 'ngoe ea lintlha tse khahlisang ka tsoalo ea Jesu Bethlehema ke kamoo Molimo a sebelisitseng mmuso o matla empa ka linako tse ling o sehlōhō oa Roma, o kopantsoe le bochaba ba Bajude ho phethela boprofeta ba lilemo tse 700!

Pele a tloha Nazaretha ho ea Bethlehema, Maria o ne a lebeleditsoe empa o ne a e-s'o qete kamano ea hae ea lenyalo le Josefa. Banyalani bao ba ile ba tlameha ho etela lelapa la Josefa le Bethlehema ka lebaka la melaoana ea lekhetho ea Roma.

Mmuso oa Roma, nako le nako, o ne o etsa palo ea batho eseng feela ho bala batho, empa le ho fumana hore na ba na le eng. Ho laetsoe ka selemo seo Jesu a tsoetsoeng ka sona (5 BC) hore lenane le tšoanang la lekhetho la Roma le tla nkuoa Judea (Luka 2: 1 - 4) le libaka tse haufi.

Tlhahisoleseling ena, leha ho le joalo e hlahisa potso. Hobaneng ha Maroma a sa ka a nka palo ea bona ea batho ba lulang Judea le tikolohong e haufi joalo ka ha ba entse ho Mmuso oohle? Ke hobane'ng ha ba ile ba kopa batsoali ba Jesu hore ba nke leeto la lik'hilomithara tse ka bang 80 ho tloha Nazaretha ho ea Bethlehema?

Bakeng sa Bajude, haholo-holo ba neng ba lula naheng kamora ho khutla botlamuoeng ba Babilona, ​​khethollo ea morabe le moloko oa leloko li ne li le bohlokoa haholo.

Testamenteng e Ncha re fumana lesika la Jesu le qalile eseng ho Abrahama feela (ho Mattheu 1) empa le ho Adama (Luka 3). Moapostola Paulose o bile a ngola ka lesika la hae (Baroma 11: 1). Bajode ba Bafarisi ba Ba-Heberu ba ne ba sebelisa lesika la bona la 'mele ho ithorisa ka hore ba phahametse moeeng kamoo ba nahanang hore ba bapisoa le ba bang (Johanne 8:33 - 39, Mattheu 3: 9)

Molao oa Roma, mabapi le litloaelo le lehloeo la Sejuda (le takatso ea ho bokella lekhetho ka khotso ho batho ba hapuoeng), o ne o re palo ea batho bohle ba Palestina e tla etsoa motheong oa toropo eo lelapa la bo-ntat'a motho le leng ho eona. Tabeng ea Josefa, esale a sala leloko la hae ho David, ea hlahetseng Bethlehema (1 Samuele 17:12), o ile a tlameha ho ea toropong bakeng sa palo ea sechaba.

Ke palo efe ea selemo ea palo ea sechaba ea Roma e ileng ea qobella lelapa la Jesu ho ea Bethlehema? Na e ne e le bohareng ba mariha joalo ka ha a bontšoa lits'oants'o tse ngata tsa Keresemese?

Mofuta o tšepahalang oa Bibele e Halalelang o fana ka leseli le khahlisang ka nako eo leeto lena la Bethlehema le etsahetseng ka lona. O re: “Taelo ea Cesare Augustase mabapi le lekhetho le palo ea sechaba e ile ea phethahatsoa ho latela moetlo oa Sejuda o neng o hloka hore lekhetho le joalo le bokelloe kamora kotulo ea hoetla. Ka hona, litokomane tsa Luka tsa lekhetho lena li senola hore tsoalo ea Jesu e etsahetse nakong ea hoetla ”(Sehlomathiso E).

Baroma ba ne ba etsa lipalo Palestina nakong ea hoetla e le hore ba ka eketsa chelete ea lekhetho eo ba e bokelletseng ho batho.

Barney Kasdan, bukeng ea hae "God Appointed Times," o ngotse ka Roma ho nka batho ka nako e loketseng ho latela moetlo oa lehae. Ka bokhutšoanyane, ho ne ho le molemo hore Baroma le Baisraele ba tsamaise makhetho nakong ea selemo, ha ho ne ho le bonolo ho nka leeto (mohlala ho tloha Nazaretha ho ea Bethlehema) ho feta bohareng ba mariha.

Molimo o sebelisitse takatso ea Roma ea ho bokella lekhetho le leholo kamoo a ka khonang, hammoho le botle ba Bajude ba baholo-holo ba bona, ho phethahatsa boprofeta bo khahlisang ka tsoalo ea Jesu Bethlehema!